Hrvatski sportaši još su jednom pokazali da su najbolji svjetski promotori Lijepe Naše. U neolimpijskoj godini, prema službenim podacima Hrvatskog olimpijskog odbora, u nastupima na svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima u raznim sportovima naši sportaši osvojili su 384 medalje, i to 119 zlatnih, 101 srebrnu i 164 brončana odličja – piše Silvijo Škrlec, novinar t-portala.
 
Kako se 2019. godina primiče svom kraju, podvlači se crta pod učinjeno, zbrajaju se medalje, rade se planovi. I ono što se bez previše razmišljanja može reći jest to da su nas hrvatski sportaši i ove godine počastili brojnim medaljama. Jer u nastupima na svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima u raznim sportovima naši sportaši osvojili su 384 medalje, od čega 119 zlatnih, 101 srebrnu i 164 brončana odličja. Naravno, sve je to plod mukotrpnog rada tih sportaša te su oni prije svega nagrađeni za vlastite muke, ali svojim uspjesima razveselili i one koji uživaju u sportskim ostvarenjima.
 
U ovom pregledu spomenut ćemo samo one najveće uspjehe, uz nadu, odnosno uvjerenje kako će baš ovi sportaši sljedeće godine na Olimpijskim igrama u Tokiju biti na vrhuncu moći.
 
SVJETSKO I EUROPSKO ZLATO BRAĆE SINKOVIĆ
 
Godina 2019. u hrvatskom veslanju protekla je u dominaciji Valenta i Martina Sinkovića, braće koja su u dvojcu bez kormilara osvojila naslove svjetskih i europskih prvaka. Najuspješnija braća hrvatskog sporta u predolimpijskoj godini nisu dopustila iznenađenja, pobjednički su odradili sve važne utrke i s pravom su veliki favoriti za zlato na Olimpijskim igrama u Tokiju.
 
Sinkovići su početkom lipnja osvojili zlatnu medalju na Europskom veslačkom prvenstvu u švicarskom Luzernu. Braća su na dominantan način obranila naslov europskih prvaka, a ukupno sada imaju četiri zlata s europskih prvenstava. Finalnu utrku Sinkovići su dobro započeli i već na 500 metara imali su više od dvije sekunde prednosti, a na pola staze su i povećali svoje vodstvo. Do kraja su Zagrepčani mirno kontrolirali utrku i prvi prošli ciljem s vremenom 6:22.460 ispred Rumunja Mariusa Vasilisa Cozmiuca i Cipriana Tudose (6:24.530) te Španjolaca Jaimea Canaleja Pazosa i Javiera Garcije Ordoneza (6:26.310). Bila je to jedna od najdominantnijih utrka Sinkovića u njihovoj karijeri i najava da hrvatska braća kreću i po zlato na Svjetskom prvenstvu u Linzu krajem kolovoza.
 
Valent i Martin su u finalu SP-a dominirali od prvog do posljednjeg zaveslaja i ciljem prošli s 3,19 sekundi prednosti ispred drugoplasiranih Novozelanđana Thomasa Murrayja i Michaela Brakea. Broncu su osvojili Australci Sam Hardy i Joshua Hicks sa 7,53 sekunde zaostatka za vodećima.
 
Za braću Sinković ovo je šesto zlato sa svjetskih prvenstava, dva su puta bili najbolji u četvercu na pariće s Davidom Šainom i Damirom Martinom (2010., 2013.), dva puta u dvojcu na pariće (2014., 2015.) i dva puta u dvojcu bez (2018., 2019.). Uz to, imaju srebro iz dvojca bez 2017. i broncu iz četverca na pariće iz 2011. Krajem godine dominaciju Sinkovića potvrdio je Međunarodni veslački savez (FISA) jer su proglašeni najboljom muškom posadom godine. Sinkovići su ovu nagradu prvi put dobili prije tri godine, nakon osvojenog olimpijskog zlata u dvojcu na pariće.
 
Damir Martin je u finalu samaca na EP-u zauzeo peto mjesto s vremenom 6:55.590, a osvojio je i drugo mjesto u B finalu samaca na Svjetskom prvenstvu te tako izborio nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju sljedeće godine. Nažalost, Martin je krajem godine bio podvrgnut operacijskom zahvatu te će se do Olimpijskih igara boriti s vremenom. No sigurni smo da će uz svoj angažman, zbog kojeg je u jednom trenutku bio proglašen i najspremnijim sportašem svijeta, nastupiti na Igrama u Tokiju. Na EP-u u Luzernu Luka Radonić u finalu lakih samaca zauzeo je četvrto mjesto s vremenom 7:06.490.
 
TIN SRBIĆ I OZLIJEĐEN DO NASLOVA SVJETSKOG DOPRVAKA
 
Najbolji hrvatski gimnastičar Tin Srbić osvojio je naslov svjetskog doprvaka na preči u njemačkom Stuttgartu. Svjetski prvak iz Montreala 2017. godine zbog ozljede zapešća morao je vježbati s nižom početnom ocjenom, ali je vrlo preciznom izvedbom zaradio ukupnu ocjenu - 14,666 bodova. Svjetskim prvakom postao je Brazilac Arthur Mariano s ocjenom 14,900, dok je brončano odličje pripalo Rusu Arturu Dalalojanu s 14,533. Osvajanjem srebra u Stuttgartu Srbić je osigurao i plasman na Olimpijske igre u Tokiju sljedeće godine.
 
Plasman na OI osigurala je i Ana Đerek vrlo dobrim nastupom u kvalifikacijama Svjetskog prvenstva u Stuttgartu. Đerek je nastupila u višeboju u kojem je zauzela 67. mjesto s ukupno 49,466 bodova, čime je bila među 20 najboljih pojedinki izvan 12 najboljih ekipa.
 
U kvalifikacijama na SP-u nastupili su još Robert Seligman i Mauro Nemčanin, obojica na konju s hvataljkama. Prošlogodišnji doprvak Europe te višestruki finalist svjetskih i europskih prvenstava Robert Seligman, nažalost, zbog pada je svoj nastup završio na 150. mjestu, dok je debitant Nemčanin ostvario 66. mjesto.
 
Osijek je već tradicionalno u svibnju bio domaćin natjecanja Svjetskog kupa, a hrvatski su predstavnici ostvarili dvije pobjede. Osječanin Robert Seligman osvojio je prvo mjesto u vježbi na konju s hvataljkama s ocjenom 14,533, čime je dosanjao svoj veliki san. Seligman je mirno i rutinski odradio svoju vježbu u finalu i s konačnom ocjenom 14,533 uzeo svoje prvo 'osječko' zlato nakon 11 godina, koliko nastupa u svom rodnom gradu. Iza njega su ostali Rus Nikolaj Kuksenkov (14,300) i Azerbajdžanac Ivan Tihonov (14,000). Ana Đerek osvojila je zlatnu medalju na tlu i u finalu je za svoju vježbu osvojila visoku ocjenu 13,033, što je bilo više nego dovoljno za prvu poziciju. S jednakim brojem bodova drugoplasirana je na parteru bila Ukrajinka Angelina Radivilova, a brončana medalja pripala je Rumunjki Alexandri Mihai (12,933).
 
SANDRA PERKOVIĆ POPUNILA KOLEKCIJU ODLIČJA SA SVJETSKIH PRVENSTAVA
 
Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u atletici u Dohi nastupilo je osam hrvatskih predstavnica i tek jedan predstavnik. Sandra Perković nije uspjela obraniti naslov svjetske prvakinje u bacanju diska osvojen prije dvije godine u Londonu, ali je na stadionu Kalifa u Dohi upotpunila kolekciju odličja sa svjetskih prvenstava osvojivši brončanu medalju hicem od 66,72 metra, ostvarenim u prvoj seriji finala, dok su zlato i srebro osvojile Kubanke Yaime Perez i Denia Caballero. Yaime Perez dokazala je da je najbolja bacačica u ovoj sezoni i prvi put u karijeri osvojila je odličje na najvećim natjecanjima, svjetskim prvenstvima i OI hicem od 69,17 metara, dok je Caballero do srebra stigla hicem od 68,44 metra. Četvrtom medaljom na svjetskim prvenstvima Sandra Perković je postala tek trećom bacačicom diska kojoj je to pošlo za rukom.
 
Svjetskom prvakinjom bila je u Moskvi 2013. i u Londonu 2017. godine, a u Pekingu je 2015. osvojila srebro. Uz četiri odličja na svjetskim prvenstvima, Perković je aktualna dvostruka olimpijska pobjednica i peterostruka europska prvakinja. Uz Perković, u natjecanju diskašica nastupila je 20-godišnja Marija Tolj te je nakon tri neispravna hica u kvalifikacijama ostala bez plasmana.
 
Olimpijska pobjednica u bacanju koplja Sara Kolak (24) u Dohi je zauzela sedmo mjesto hicem od 62,28 metara, što nije bilo na razini njezinih ovogodišnjih rezultata jer je samo mjesec dana prije SP-a na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu ostvarila rezultat od 66,42 metra i tako postavila novi rekord mitinga, a taj hitac bio bi joj dovoljan za srebro u Dohi. Zlato je uzela Australka Kelsey Lee Barber sa 66,56 metara, dok su srebro i bronca pripale Kineskinjama - Shiying Liu (65,88 m) i Huihui Lyu (65,49 m).
 
Plasman na OI u Tokiju svojim je rezultatom ove godine osigurao i bacač kugle Filip Mihaljević. On je do olimpijske norme stigao još u svibnju, kada je u Slovenskoj Bistrici postavio novi hrvatski rekord od 21,84 metra. Nažalost, krajem sezone u Dohi nije bio na toj razini - nakon što se s devetim rezultatom kvalifikacija (21 m) plasirao u finale hicem od 20,48 metara zauzeo je 11. mjesto. U ludom finalu zlato je osvojio Amerikanac Joe Kovacs s 22,91 metrom, dok su drugoplasirani Amerikanac Ryan Crouser i brončani Novozelanđanin Tomas Walsh bacili samo centimetar kraće, a to su tri najduža hica u posljednjih 29 godina.
 
U finalu SP-a nastupila je i Ana Šimić u skoku u vis, a ona je s preskočenih 1,93 metra zauzela sedmo mjesto. Slavila je Ruskinja Marija Lasickene preskočivši 2,04 metra u prvom pokušaju. Lasickene je tako osvojila treće uzastopno zlato nakon što je slavila 2015. u Pekingu i prije dvije godine u Londonu. Druga je iznenađujuće bila 18-godišnja Ukrajinka Jaroslava Mahučik, također s 2,04 metra, ali je na putu do te visine šest puta rušila letvicu. Mahičuk je ovim rezultatom postavila svoj osobni rekord, ali i novi svjetski juniorski rekord. Treća je bila Amerikanka Vashti Cunningham s dva metra.
 
Preostale hrvatske predstavnice, maratonke Bojana Bjeljac, Matea Parlov Koštro i Nikolina Šustić Stanković te hodačica Ivana Renić, zbog teških uvjeta u Dohi nisu uspjele završiti svoje nastupe.
 
FRANKO GRGIĆ POSTAO SVJETSKI JUNIORSKI REKORDER
 
Godinu na izmaku u hrvatskom plivanju obilježio je 16-godišnji dugoprugaš iz Splita Franko Grgić. On je na Europskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF) u Bakuu osvojio zlata na 400 i 1500 metara slobodno, dok je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Budimpešti osvojio zlata na 800 i 1500 metara slobodno, ostvarivši pritom svjetski juniorski rekord na 1500 metara (14:46.09) i europski juniorski rekord na 800 metara (7:45.92). Grgićev rezultat na 1500 metara uvrstio ga je na 22. mjesto svih vremena u toj disciplini, a njime je ujedno ostvario normu za nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju. Uz Grgića, nastup u Tokiju od hrvatskih plivača ostvario je samo još njegov momčadski kolega i trening-partner iz splitskog Jadrana, 20-godišnji Marin Mogić, i to također u disciplini 1500 metara slobodno.
 
Grgić i Mogić nisu nastupili na Svjetskom prvenstvu održanom krajem srpnja u Gwangjuu, na kojemu je najzapaženiji rezultat od hrvatskih predstavnika ostvario Nikola Obrovac izborivši na 50 metara prsno plasman u polufinale s novim hrvatskim rekordom od 27,27 sekundi, a u polufinalu je zauzeo 14. mjesto. Obrovac je na dvostruko dužoj dionici zauzeo 29. mjesto.
 
Od ostalih šest hrvatskih predstavnika u Gwangjuu još je samo Matea Sumajstorčić plivala novi hrvatski rekord, a ona je s vremenom 8:48.61 zauzela 25. mjesto na 800 metara slobodno. Sumajstorčić je nastupila i na 1500 metara slobodno te je zauzela 26. mjesto. Bruno Blašković je u velikoj konkurenciji na 50 metara slobodno bio 33., dok je na 100 metara slobodno bio 27., Anton Lončar zauzeo je 35. mjesto na 100 metara leđno te 23. mjesto na 200 metara leđno, Kristofer Rogić bio je 36. na 50 metara leđno, Nikola Miljenić 35. na 50 metara leptir, Ema Rajić 36. na 50 metara prsno, dok je muška štafeta na 4x100 metara mješovito bila 19.
 
TRI ODLIČJA VATERPOLISTA S TRI VELIKA NATJECANJA
 
Hrvatski vaterpolisti su i u predolimpijskoj 2019. godini nastavili s tradicijom osvajanja odličja na velikim natjecanjima. Tako su se odabranici Ivice Tucka na sva tri ovogodišnja natjecanja, završnom turniru Eurokupa, završnom turniru Svjetske lige te na Svjetskom prvenstvu, penjali na pobjednička postolja osvojivši dvije srebrne i brončanu medalju.
 
Na završnom turniru Eurokupa, koji je u travnju održan u Zagrebu, Barakude su imali dva cilja: obraniti zlatno odličje osvojeno godinu ranije na turniru u Rijeci te izboriti plasman na završni turnir Svjetske lige. Pobjedom u polufinalu nad Španjolskom ostvarili su drugi cilj koji im je omogućio nastavak borbe za plasman na OI u Tokiju, ali nisu uspjeli obraniti naslov iz Rijeke jer su ih u finalu pobijedili Mađari 8:10 (2:2, 1:3, 2:3, 3:2).
 
Odličnim igrama hrvatski su reprezentativci rutinski izborili plasman i u finale Svjetske lige održano od 18. do 23. lipnja u Beogradu. Protivnik u finalu bila je reprezentacija Srbije, a u vaterpolskom klasiku Hrvatska je nakon devet minuta igre vodila 4:1. No u drugoj četvrtini Srbija je zabila pet golova u nizu i prešla u vodstvo. Hrvatski vaterpolisti brzo su se oporavili od šoka i u trećoj četvrtini ponovno su bili u prednosti. Minimalno vodstvo Hrvati su držali i većim dijelom zadnje dionice, ali je u završnici briljirao kapetan srpske reprezentacije Filip Filipović te je zabio tri pogotka, uključujući peterac 17 sekundi prije kraja za pobjedu 12:11. Pokušala je Hrvatska u posljednjih 17 sekundi doći do izjednačenja, a i vratar Marko Bijač je krenuo u napad te je upravo on dobio priliku za zadnji šut, ali je bio neprecizan.
 
Ipak, najvažnije natjecanje ove godine bilo je Svjetsko prvenstvo održano od 12. do 28. srpnja u južnokorejskom gradu Gwnngju, na kojem, istina, odabranici Ivice Tucka nisu uspjeli obraniti naslov svjetskih prvaka osvojen na prethodnom SP-u 2017. u Budimpešti, ali su nastavili kontinuitet osvajanja odličja na svjetskim prvenstvima. Sjajno su igrali hrvatski reprezentativci u Južnoj Koreji sve do polufinalne utakmice u kojoj su poraženi od Španjolske 5:6 (1:2, 1:2 , 0:2, 3:0).
 
U utakmici za brončano odličje Hrvatska je svladala reprezentaciju Mađarske 10:7 (2:1, 2:2, 2:2, 4:2). Sjajnu utakmicu odigrao je Maro Joković postigavši čak šest pogodaka, dok su po jedan gol dali Luka Lončar, Lovre Miloš, Anđelo Šetka i Hrvoje Benić. Tako su hrvatski vaterpolisti nastavili neprekinut niz osvajanja odličja na svjetskim prvenstvima na kojima smo osvojili sedam uzastopnih medalja (dva zlata, srebro i četiri bronce). Niz je počeo još 2007. u Melbourneu osvajanjem zlata, uslijedile su bronce 2009. (Rim), 2011. (Šangaj) i 2013. (Barcelona), srebro 2015. u Kazanu i zlato 2017. u Budimpešti.
 
Uspješni su bili i naši klubovi, od kojih su čak tri sudjelovala u ovogodišnjoj Ligi prvaka, u kojoj zagrebačka Mladost i dubrovački Jug AO imaju realne izglede za plasman na završni turnir među osam najboljih klubova Starog kontinenta, dok je naš treći sudionik Lige prvaka, splitski Jadran, ostao bez završnice.
 
Po tradiciji, na kraju godine izabran je i najbolji vaterpolist u 32. izboru zagrebačkog Večernjeg lista, a za najboljeg vaterpolista Hrvatske u 2019. godini izabran je Maro Joković.
 
 PRENOSIMO t-portal FOTO montaža/Sanjin Strukic/PIXSELL