Prisjetio se teških dana kada je morao krpati tenisice i spavati na kolodvorima, a otkrio nam je i zašto nije ostao u košarci: Upornost je bila na rubu manije – piše Ivan Dujmić, novinar T-portala.
 
Ove godine Ivo Karlović obilježava 20 godina profesionalnog bavljenja tenisom. U iznimno dugoj i bogatoj karijeri popularni je Div sa Šalate ostvario zapažene rezultate i upisao se na mnoge ljestvice najboljih svih vremena zbog svog najjačeg oružja, servisa. Od teških teniskih početaka do današnjih veteranskih dana u kojima i dalje ne planira tenisku mirovinu - ovo je njegova priča o uspjehu ... U srpnju 2000. godine Ivo Karlović debitirao je za hrvatsku reprezentaciju za Davis Cup. Nakon što je pobjeda protiv Irske već bila osigurana odigrao je svoj prvi meč. Relativno kasan početak karijere omogućio mu je da ju znatno produži. Njegov otac smatra da je za Karlovićevu dugu karijeru zaslužan i njegov sportski stil života.
 
 - Ivo pazi što jede i puno trenira. Rijetko će propustiti trening - rekao je i istaknuo da ne vjeruje kako su na njegovu dugovječnost utjecaj imali geni. Bilo kako bilo, Karlovićeva karijera nevjerojatno je duga, a mogla bi potrajati još neko vrijeme.
 
TEŠKI TENISKI POČECI
 
Ivo Karlović rodio se 28. veljače 1979. godine u Zagrebu. Majka Gordana radila je u poljoprivredi, dok mu je otac Vlado radio kao meteorolog. Sestra Ana po struci je psihologinja. Majka mu se u školi bavila odbojkom i rukometom i otac Vlado istaknuo je da konstitucijom više podsjeća na nju. Karlović se rano počeo baviti sportom, igranje košarke i danas mu je jedna od omiljenih razbibriga, zadnjih godina okušao se i u hip-hopu, neko vrijeme imao je i sportsku liniju 6'10'', no već u mladosti posvetio se tenisu. 
 
- Počeo sam igrati tenis sa šest godina i, iskreno, nije mi se na početku sviđao jer ga nisam razumio. No poslije sam ga zavolio. Čekao sam da padne mrak kako bih (na Šalati, nap.a.) sam mogao satima trenirati. A kad sam imao 11 godina, počeo je rat i bilo je još teže - prisjetio se Ivo Karlović početaka karijere.
 
Premda je u profesionalce prešao 2000. godine, dugo mu je trebalo da se afirmira na ATP Touru. 
- No i kad sam postao profesionalni tenisač, život mi nije bio lakši. Nisam se uspio probiti u TOP 100 do 24. godine i bilo je trenutaka kada nisam vidio izlaz. Da bih preživio i zaradio novac za odlazak na veće turnire, morao sam igrati na klupskim prvenstvima u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj. Ali pomirio sam se s time da sam bez novca, a nije me pogađalo ni to što ponekad ne bih mogao ostati u službenom hotelu do kraja turnira. Jednom sam prespavao i na kolodvoru. Sve sam to mogao pretrpjeti samo da bih preživio u profesionalnom tenisu i nekako se popeo na ATP listi - istaknuo je popularni Div sa Šalate.
 
A što bi danas savjetovao da može samom sebi s 13 godina? 
- Kad gledam iz sadašnje perspektive kroz što sam prolazio, mislim da je bilo izuzetno teško. Ne znam nikoga da je uspio u vrhunskom tenisu, a da je morao prolaziti kroz što sam ja prolazio. Ali tada u djetinjstvu nisam znao ni za što bolje, tako da mi se sve činilo normalno. Nisam se osjećao kao da sam nekakva žrtva niti da me neimaština može spriječiti u bilo čemu. Manjak kvalitete u treninzima nadoknađivao sam kvantitetom. A kad nisam imao gdje trenirati, servirao bih sat i pol, dva navečer, kad se oslobode tereni', kazao nam je Ivo u ekskluzivnom razgovoru za tportal te se prisjetio nekih anegdota s tih samih početaka karijere: 
 
- Zid na Šalati je bio početak. Kameni zid iza gornjih terena. Sjećam se da je moj otac prilazio rekreativcima i pitao žele li prodati svoj rabljeni reket. Tako sam uglavnom dobivao rekete. Mislim da nisam imao dva ista reketa do 15. godine ...
 
SENZACIONALNA POBJEDA NAD HEWITTOM U WIMBLEDONU
 
Malo-pomalo karijera mu je krenula u uzlaznom smjeru. Je li za taj njegov uspjeh, jer trenirao je većinom sam u teškim uvjetima, zaslužna neviđena upornost? 
- Mislim da je upornost jako bitna u svemu, ne samo u tenisu. Provodio sam tri, četiri sata dnevno samo po tramvajima putujući od terena do terena. Trenirao s kim god bih mogao. Moram priznati da je upornost bila na rubu manije ... - iskreno je priznao Ivo Karlović. No isplatilo se...
 
Godine 2002. protiv Argentine nastupio je u prvoj postavi hrvatske reprezentacije za Davis Cup, no izgubio je oba meča. Prvi značajniji rezultat na ATP-u ostvario je sljedeće godine. U 1. kolu Wimbledona izbacio je branitelja naslova Lleytona Hewitta (1:6, 7:6, 6:3, 6:4). Prvi put u eri Opena i tek drugi put u povijesti netko je izbacio branitelja naslova u 1. kolu. 
- Imam govornu manu, ali radim na tom problemu. Vidio sam ga kako igra prošlog tjedna. Nije odigrao ništa posebno pa sam vjerovao da ga mogu pobijediti. Kad je meč počeo, bio sam uplašen, no kasnije sam počeo bolje igrati i vjerovati da mogu pobijediti. Stvarno sam uživao - rekao je nakon senzacionalne pobjede Karlović.
 
Dosta kasnije prisjetio se tog nastupa ... 
- Sjećam se da sam došao na teren i rastreseno gledao oko sebe. Čini mi se da je to trajalo otprilike sat i pol, a onda sam se ipak fokusirao na meč. Bilo mi je teško jer trebalo se prilagoditi ne samo na igru suparnika, nego i na ambijent, publiku. Sve mi je to bilo potpuno novo. To mi je, nedvojbeno, jedna od najboljih uspomena u karijeri. Shvatio sam da mogu igrati i protiv najboljih, da pripadam tom društvu', kazao je Karlović, a nedavno je na Twitteru tu pobjedu još jednom istaknuo kao najdražu u karijeri.
 
NAJBOLJI SERVIS ATP TOURA
 
Nakon meča Hewitt je između ostalog istaknuo: 
- Svi će imati problema s vraćanjem njegovih servisa.
 
Visok čak 211 centimetara, Div sa Šalate s Reillyjem Opelkom dijeli prvo mjesto na ljestvici najviših profesionalnih tenisača u povijesti. Zbog visine je servirao iznimno brzo, a loptice su mu imale nepredvidljivu putanju. Na vrhuncu karijere smatralo ga se jednim od najboljih, a mnogi i najboljim serverom u profesionalnom tenisu.
 
Roger Federer o Karlovićevom je servisu izjavio: 
- Putanje njegovih servisa su nevjerojatne. Definitivno se radi o najboljem servisu u tenisu. Čudi me samo da i nakon drugog servisa ne dolazi odmah na volej, jer bi to mogao raditi. On je jedini igrač u tenisu protiv kojega moram pogađati kamo će loptica krenuti prilikom servisa. I to svaki put kad servira, zbog čega je protiv njega iznimno teško igrati. Uz nepredvidljivu putanju, njegovi su servisi strašno jaki, nemoguće ih je vraćati i ponekad stvarno ne možete ništa napraviti.
 
Andy Roddick opisao je Karlovićev servis kao 'najjače oružje koje netko ima u tenisu'. Jednom se protiv njega odlučio na netipičnu taktiku. Kada je Karlović servirao, stajao je više od tri metra iza zadnje linije terena kako bi imao vremena procijeniti putanju i reagirati na servis. 
- Stajao sam daleko, a i dalje sam morao pogađati. Čak i tada ponekad jednostavno nisam uspio reagirati na servis. Za igrače je to iznimno demotivirajuće - kazao je Roddick.
 
U drugom kolu tog Wimbledona izbacio je još jednog australskog igrača, Paula Baccanellu, da bi u trećem kolu u četiri seta (6:7, 6:3, 3:6, 6:7) ispao od bjeloruskog igrača Maksima Mirnog. Godinu je prvi put završio u TOP 100 igrača ATP-ove ljestvice.
 
OSVAJANJE DAVIS CUPA I PRVE POBJEDE NA TURNIRIMA
 
U lipnju 2005. prvi put je igrao finale nekog turnira. Roddick ga je svladao u dva seta u Queens Clubu (6:7, 6:7). Iste godine bio je član hrvatske reprezentacije koja je osvojila Davis Cup. U polufinalu je odigrao zadnji meč u seriji protiv Rusije. Izgubio je, no finale je već bilo osigurano. U finalu protiv Slovačke u Bratislavi nije nastupio, ali s ostalim reprezentativcima upisao se na listu pobjednika.
 
Prvi turnir osvojio je u igri parova. U veljači 2006. godine s Južnoafrikancem Chrisom Haggardom kao partnerom osvojio je US National Indoor Championships. Na listi parova u travnju se probio na 44. mjesto ljestvice, što je najbolji plasman u parovima koji je ostvario u karijeri. S Hrvatskom je 2006. godine osvojio još jedno natjecanje reprezentacija, World Team Cup. Odigrao je, pojedinačno i u paru s Ivanom Ljubičićem, ukupno šest mečeva, a Hrvatska je bila bolja od SAD-a, Španjolske, Čilea i, u finalu, Njemačke. No u sljedećim godinama Karlović je zbog zategnutih odnosa s Hrvatskim teniskim savezom i izbornikom Goranom Prpićem često propuštao okupljanja reprezentacije.
 
Godinu kasnije, u veljači 2007., Andy Murray pobijedio ga je u finalu Pacific Coasta, no ubrzo je uslijedilo Karlovićevo najuspješnije razdoblje u karijeri. Premda je nedavno izjavio da se na zemljanoj podlozi zadnji put dobro osjećao kada je imao 14 godina, na toj je podlozi osvojio svoj prvi turnir u pojedinačnoj konkurenciji, US Clay Court Championships u travnju 2007. godine, kada je u finalu svladao Mariana Zabaletu u dva seta (6:4, 6:1). Do kraja godine slavio je na Nottingham Openu i Stockholm Openu. Osvojio je turnire na zemlji, travi i tvrdoj podlozi, jedini uz Federera kome je to te godine pošlo za reketom.
 
KONTROVERZNO OTKAZIVANJE NASTUPA U PEKINGU, ČETVRTFINALE WIMBLEDONA I REKORD PO BROJU ASOVA
 
Dobre igre nastavio je nizati i 2008. godine. Kao zanimljivost može se istaknuti da je na Australian Openu u igri parova nastupao s 206 centimetara visokim Johnom Isnerom. Bili su najviši par u povijesti tenisa. Ispali su u 1. kolu, ali Karlović nije bio razočaran te je rekao: 
- Bilo je zabavno. Pobijedit ćemo drugi put.'ž
 
U lipnju je obranio naslov u Nottinghamu, a 31. srpnja u trećem kolu Cincinnati Mastersa prvi put, iz sedmog pokušaja, svladao je Rogera Federera. Došao je do polufinala, u kojem je bolji bio kasniji osvajač Andy Murray. Polufinale Cincinnatija bio je njegov najbolji plasman u karijeri na nekom turniru iz serije Masters i 18. kolovoza 2008. dosegnuo je svoj najviši plasman na ATP-ovoj ljestvici u karijeri. Bio je 14.
 
Ubrzo nakon toga uslijedila je kontroverzna situacija s njegovim otkazom nastupa na Olimpijskim igrama u Pekingu. Neposredno prije početka Igara nastup je zbog bolesti otkazao SMS-om. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, koji je ranije te godine intervenirao kako bi pokušao riješiti nesuglasice u reprezentaciji i omogućiti Karloviću nastup na Igrama, bio je očito iživciran takvim razvojem događaja: 
- Ma onaj, onaj ... Karlović mi je dignuo tlak. Založio sam puno osobnog kredibiliteta kako bi Karlović došao u Peking. Postao je prvi sportaš koji je otkazao nastup SMS porukom! Sve je postalo sumnjivo kada je iz Cincinnatija krenuo prvo u Miami. Mogli su ga pregledati naši liječnici i osposobiti za nastup. Što uopće znači visoka temperatura? Iskazao je potpunu odsutnost odgovornosti. Pa nisu Olimpijske igre hakl s dečkima - kazao je tada Mateša.
 
U svjetlu njegovih zategnutih odnosa s Hrvatskim teniskim savezom, zbog tog otkaza bilo je puno pitanja, no Karlović je tada isticao da mu je iznimno žao što ne može nastupati u Pekingu:
 
'Ležim u krevetu već dva dana. Imam groznicu i glavobolju i povraćam. Jedva sam uspio doći do doktora. Dobio sam trbušnu virozu i sasvim me pokosila. Naravno da sam jako razočaran što ne idem u Peking. To mi je bila najveća želja ove godine, nastup i potencijalna medalja na Olimpijskim igrama. Sada, nažalost, ništa od toga. Imam već 29 godina i možda mi je ovo bila zadnja prilika za nastup na Olimpijskim igrama', rekao je tada.
 
Kasnije te godine u osmini finala Madrida slavio je protiv Novaka Đokovića. Zanimljivo je da s njime, kao i s druga dva bivša broja jedan s ATP-ove ljestvice, Hewittom i Safinom, Karlović ima pozitivan omjer. S Đokovićem je igrao tri puta, a Div sa Šalate slavio je u dva navrata. 
- Zapravo je 3:1 za mene - otkrio je Ivo Karlović i dodao: 
 
- Pobijedio sam ga i u kvalifikacijama turnira u Madridu 2005. godine, samo što ATP to ne bilježi. Nije da ga zadirkujem, ali spomenem mu taj podatak s vremena na vrijeme. Poslije toga on počne iznositi smiješne izgovore, poput 'puhao je vjetar', ili 'to je bilo 1847.' Ne znam zašto je baš tu godinu izabrao.'
 
Prema službenim statistikama ATP-a, Đoković je od Karlovića bio bolji samo 2008. godine na Mastersu u Hamburgu, dok je Ivo slavio iste godine u Madridu i 2015. godine, poslije velikog preokreta u Dohi.
 
Potom je 2009. godine igrao četvrtfinale Wimbledona. U trećem kolu u tri seta izbacio je devetog nositelja Jo-Wilfrieda Tsongu, u četvrtom je isto ponovio sa sedmim nositeljem Fernandom Verdascom. U četvrtfinalu je u tri seta bolji bio Roger Federer. Karloviću je to bio najbolji plasman na nekom grand slam turniru u pojedinačnoj konkurenciji. Te godine nastupao je i za hrvatsku reprezentaciju za Davis Cup. U četvrtfinalu je pobjedom nad Jamesom Blakeom pridonio ukupnoj pobjedi Hrvatske nad SAD-om 3:2. No u polufinalu je Češka bila prejaka i slavila 4:1. Karlović je igrao u prvom meču tog polufinala. Meč s Radekom Štepanekom trajao je više od pet sati i Karlović je u njemu servirao 78 asova, čime je postavio tadašnji rekord po njihovom broju u jednom meču. No nakon pet setova češki je predstavnik bio bolji (7:6, 6:7, 6:7, 7:6, 14:16).
 
OZLJEDE, PROPUŠTANJE LONDONA, MENINGITIS...
 
Početkom 2010. godine igrao je 4. kolo Australian Opena, a na tom putu svladao je i Ivana Ljubičića. Još je istaknutiji bio njegov nastup u parovima, kojim je ostvario svoj najbolji plasman na grand slam turnirima u toj konkurenciji. Sa srpskim tenisačem Dušanom Vemićem došao je do polufinala, u kojem su ih izbacili Daniel Nesotr i Nenad Zimonjić (4:6, 4:6). U veljači je u finalu Delray Beacha izgubio od Ernestsa Gulbisa, a od Wimbledona je morao odustati zbog ozljede stopala. U veljači 2011. godine ispao je iz TOP 200 igrača, a sljedećih godina nije ostvarivao zapažene rezultate.
 
Još jednom nije uspio nastupiti na Olimpijskim igrama. Nastup na Igrama u Londonu, na kojima je planirao igrati pojedinačno i u mješovitim parovima s Petrom Martić, morao je propustiti zbog ozljede gležnja. Zbog pada na ljestvici tenisača ponovno je počeo igrati challenger turnire.
 
U travnju 2013. naglo je pao u nesvijest ... 
- Dugo sam bio u nesvijesti. Kada sam se probudio, nisam znao kako se zovem ni koja je godina. Strašno me boljelo, a desna ruka i lice bili su mi nepokretni', prisjetio se Karlović tih dramatičnih trenutaka.
 
Liječnici su ustanovili da se zarazio virusnim meningitisom. 
- Glavobolje su trajale deset dana. Sjetio sam kako se zovem nakon četiri, a pokretnost se vratila nakon pet dana - prisjetio se iskustva oporavka i dodao: 
 
- Nisam bio siguran hoću li se moći vratiti tenisu, tako da se sada osjećam jako dobro i bez ikakvog pritiska. Ovo je bonus. Osjećam da je svaki moj nastup sada bonus. Moram priznati da mi je ugodnije igrati. Nestalo je straha, želim samo biti zdrav i igrati. Opet se zabavljam', rekao je uoči svog povratka na teniske terene u srpnju. Ubrzo je, istog mjeseca, osvojio svoj peti turnir u karijeri. U finalu Columbia Opena u Bogoti svladao je Alejandra Fallu u dva seta (6:3, 7:6).
 
POVRATAK PREMA VRHU ATP-OVE LJESTVICE
 
Godine 2014. nastupao je u četiri finala. U svima je izgubio, no stalniji rezultati vratili su ga među 30 najbolje rangiranih tenisača svijeta. Godine 2015. osvojio je i svoj drugi turnir u parovima u Rosmalenu s Lukaszom Kubotom kao partnerom. Ranije te godine osvojio je Delray Beach Open, a u srpnju je igrao finale Hall of Fame Opena. Te sezone vratio se među TOP 20 ATP-ove ljestvice. Isto je ponovio sljedeće godine, u kojoj je u srpnju osvojio Hall of Fame Open, a u kolovozu Los Cabos Open. Između ta dva turnira, u srpnju je izgubio u finalu Washington Opena od Gaela Monfilsa (7:5, 6:7, 4:6). Danas to smatra svojim najgorim porazom u karijeri.
- Doslovno sam imao noćne more mjesec dana nakon toga', priznao je. Iste godine nastupao je u finalu Davis Cupa za reprezentaciju Hrvatske protiv Argentine. Izgubio je mečeve protiv Del Potra i Delbonisa, a Argentina je na kraju slavila 3:2.
 
VETERANSKI REKORDI
 
Godine 2017. u prvom kolu Australian Opena odigrao je drugi najduži meč u eri Opena - pet sati i 15 minuta - u kojem je svladao Horacija Zeballosa u pet setova (6:7, 3:6, 7:5, 6:2, 22:20), pri čemu je zabio 75 asova i postavio rekord turnira. Došao je do trećeg kola te je ispao od Davida Goffina (3:6, 2:6, 4:6). Finale u Rosmalenu u lipnju je izgubio od Gillesa Müllera. Karlović je imao 38 godina, njegov suparnik 34, i to je bilo finale s najvišom ukupnom dobi suparnika u zadnju 41 godinu. Godine 2018. postao je najstariji osvajač nekog ATP-ova Challengera kada je u Calgaryju slavio u dobi od 39 godina i sedam mjeseci. Plasmanom u treće kolo Australian Opena postao je najstariji igrač kome je to uspjelo na tom grand slam turniru. U siječnju 2019. godine na Maharashtra Openu je, s 39 godina i 10 mjeseci, postao najstariji finalist nekog ATP-ova turnira od 1977. godine. Pobjedom u prvom kolu Indian Wellsa protiv Matthewa Ebdena postao je prvi igrač stariji od 40 godina koji je pobijedio u meču na ATP Touru od Jimmyja Connorsa 1995. i najstariji koji je pobijedio u meču na turniru iz serije Masters 1000. Pobjedom u prvom kolu Australian Opena ove godine postao je najstariji igrač koji je pobijedio u meču na nekom grand slam turniru od 1978. Među prvih 770 igrača svijeta trenutno je najstariji.
 
SERVIS KOJI DONOSI REKORDE
 
John Isner i Nicolas Mahut su obojica u legendarnom, preko 11 sati dugom meču prvog kola Wimbledona 2010. godine srušila Karlovićev rekord od 78 asova (113 i 103). No na ljestvici najviše serviranih asova u jednom meču Karlović drži pet od deset najboljih rezultata. Zabio je najviše asova od svih tenisača u povijesti. Na prvo mjesto liste svih vremena izbio je u listopadu 2015. godine, kada je pretekao Gorana Ivaniševića. U ovom trenutku Karlović je na 13.588 asova u karijeri, ispred Johna Isnera (12.266), Rogera Federera (11.365) i Gorana Ivaniševića (10.131). Ta četvorica tenisača jedina su u karijeri servirala više od 10.000 asova. Godine 2007. postao je četvrti tenisač u povijesti koji je završio sezonu s više od 10 asova. Godinu 2015. završio je s 1447 zabijenih asova, malo iza rekordne Ivaniševićeve 1996. (1477). Karlović je vlasnik i rekorda po broju asova u meču na ATP Touru koji je trajao tri seta. Godine 2015. zabio ih je 45 u tri seta protiv Tomaša Berdycha. Jedini je tenisač koji je u tri meča zaredom, na Wimbledonu 2015. godine, servirao više od 40 asova. Pet je godina predvodio ATP po broju asova, jednu manje od Ivaniševića, a u četiri sezone zabio je više od 1000 asova.
 
Godine 2011. Karlović je servirao tada najbrži servis u povijesti - loptica je putovala brzinom od 251 km/h. Rekord je 2012. godine srušio Sam Groth servisom brzine 263 km/h. No servirao ga je na Challengeru, pa je Karlović ostao rekorder ATP Toura do 2016. godine, kada je John Isner servirao 253 km/h. Karlović je i dalje vlasnik rekorda za najbrži drugi servis u povijesti. Godine 2007. servirao je 232 km/h.
 
Na prvom je mjestu liste svih vremena po postotku osvojenih poena nakon prvog servisa (82,76%), ispred Gorana Ivaniševića. U toj je kategoriji predvodio ATP Tour deset godina, po čemu je također rekorder.
 
OBITELJ I TENISKA MIROVINA
 
Karlović je već u poznim teniskim godinama pa se mnogi pitaju kada će u tenisku mirovinu. No on je dosad uglavnom otklanjao tu mogućnost. Nakon što se na Australian Openu 2018. godine probio do trećeg kola rekao je: 
- Puno mi znači to da u ovim godinama još mogu ostvarivati ovakve rezultate. Star sam i znam to, ali ne osjećam se kao da starim. Dok god budem u vrhu ljestvice i mogu nastupati na svim turnirima, neću uopće uzeti u obzir mogućnost prestanka igranja.
 
Nakon drugog kola Wimbledona 2019. godine rekao je kako će igrati 'dok god ga tijelo bude slušalo'.
 
A je li Ivo Karlović uopće mogao sanjati ovakav scenarij i uspješnu karijeru, osvojene turnire, Davis Cup, zaradu koja mu je osigurala sigurnu mirovinu...? Posebice nakon tako teškog početka, kad je jedva sastavljao kraj s krajem, kad nije imao novca za hotele ... 
- Kažem opet - u tim trenucima nisam gledao na to kao na nešto teško niti sam sažalijevao sam sebe. Bilo mi je sasvim normalno krpati tenisice i spavati na kolodvoru, u vlaku, autobusu, jeftinim motelima, iznajmljenim sobama, na podovima u dvorani ... Nisam patio za materijalnim stvarima. Tenis je bio cilj - kaže Karlović za tportal i jednom za sva vremena odgovara na pitanje zašto se nije posvetio košarci. 
 
- Ne znam je li košarka lakša od tenisa. Iskreno, nisam se nikad ozbiljno bavio košarkom. Ovako laički mogu reći da mislim da je psihički lakša nego tenis jer je tenis individualan sport i tu si sam, nemaš kome dodati loptu. Ne možeš ne pucati odlučujući šut. Ali s druge strane košarka je teža što se tiče organizacije igre. Treba posložiti pet ljudi na terenu, uskladiti ih da rade kao jedan. Bih li bio uspješniji u košarci? Teško je reći. Možda bih slomio nogu sa 17 godina i to bi bilo to. U tenisu moja konstitucija i visina su dosta velik hendikep, ali eto ... Teško je sad govoriti što bi bilo kad bi bilo.
 
Godine 2005. vjenčao se s Alsi, Amerikankom podrijetlom s Jamajke. Godine 2011. rodila im se kći Jada Valentina, 2017. sin Noah, a žive u Miamiju. No gdje će s obitelji živjeti kad jednom IPAK ode u igračku mirovinu? Koji su mu planovi? Miami, Zagreb ili neka treća, egzotična destinacija? 
- Bilo bi idealno kada bih mogao više vremena provoditi u Hrvatskoj. Barem četiri, pet mjeseci godišnje. Ali vidjet ćemo. Daleko je još mirovina. Haha... - nasmijao se Ivo.
 
Zbog koronavirusa svijet tenisa trenutno miruje i Karlović je zamrznut na 124. mjestu ATP-ove ljestvice, plasmanu koji ne omogućava automatsko igranje na grand slam turnirima. Nije sigurno kako će se sezona nastaviti i kako će on dalje igrati pa je njegov otac za Večernji list nedavno izjavio: 
- Ma, za njega bi možda bilo i najbolje da okonča karijeru i da se posveti obitelji. Već nas je strah svih tih putovanja, a i djeca ga sve više trebaju. Ali kad on voli taj tenis i izazove.
 
Prošle godine Karlović je izjavio da mu se sve teže odvajati od obitelji zbog tenisa i da je neko vrijeme razmišljao o mirovini, u koju bi i otišao da nije uspio ostvariti neke zacrtane teniske rezultate.
 
No na pitanje kada će u igračku mirovinu, Karlović nam je, kao i nedavno obožavateljima na Twitteru, odgovorio:  
- Nikada.
 
 PRENOSIMO T-portal FOTO Stringer AFP /Profimedia