Pandemija koronavirusa ozbiljno je utjecala na ekonomiju u gotovo svim područjima društva. Sukladno tome, cijelo ovo razdoblje negativno je utjecalo i na situaciju u ekonomiji nogometa, no uistinu je bilo teško procijeniti i donijeti neke konkretne brojke, barem na globalnoj razini. Sve dok ih nije objavila Fifa, a one su zastrašujuće – piše Edi Džindo, novinar VL.
 
 – Ukupna vrijednost klupskog nogometa, koja je procijenjena na oko 55 milijardi eura, mogla bi pasti za oko 12 milijardi eura na kraju godine. Pandemija je unijela velik nemir na mnogo razina, a neki profesionalni klubovi u teškom su stanju i trpe ozbiljne posljedice. Jako sam zabrinut i za omladinske pogone te niželigaše – rekao je Olli Rehn, predsjednik spomenute Fifine komisije.
 
Za rješenje ne morate previše razmišljati. Kao i u ostalim branšama pogođenima koronavirusom, čeka se jedna stvar. 
 – Najvažnija stvar je eventualni pronalazak cjepiva koje će se moći koristiti. Ne možemo izostaviti loš razvoj događaja i plan bi se potpuno promijenio da se pandemija pogorša sljedeće godine. Trenutačno radimo na temelju sadašnjeg scenarija - rekao je Rehn
 
A gdje je tu zapravo nogomet najviše izgubio? Koji su to elementi gdje se financije počinju lagano ‘topiti’? Detaljnije odgovore na ta pitanja dao je Charlie Marshall, izvršni direktor Udruženja europskih klubova.
 – Potpuno ukidanje prihoda od utakmica najveća je bojazan u ovom trenutku jer su ti prihodi jednostavno isključeni. Najpopularniji klubovi u Europi, koji dobrim dijelom žive od utakmica (TV prava, sponzori, ulaznice, prodaja dresova, nap. a.), glavni su pokretači na tržištu transfera i na tržištu medijskih prava, što ima halo-efekt na cijeli nogometni sustav. Ekonomski gledano, što dulje traje kriza, klubovi će imati sve manji ukupni volumen prihoda. Zbog toga postoji puno neizvjesnosti i straha – rekao je Charlie Marshall, izvršni direktor udruženja europskih klubova.
 
Budućnost je nesigurna, ali jedno je sigurno – nogometu će trebati dugo vremena da se vrati na eru prije pandemije. Neki od engleskih skauta i menadžera, poput Stevea Rowleya i Paula Lamberta, tvrde da im je posao u logističkom smislu znatno zahtjevnije obavljati te da će trebati i deset godina kako bi se stvari vratile u normalu, kakve su bile samo prije devet mjeseci. 
 
Što se, pak, tiče domaćeg nogometa, utjecaj nije ni približno toliko znatan jer hrvatski klubovi ionako nisu zarađivali ozbiljan novac od TV prava, sponzora ili utakmica, već od izlaznih transfera i Uefinih nagrada. 
 

 PRENOSIMO Večernji list FOTO Goran Kovačić/PIXSELL