Bila je srijeda. „Današnji dan, 15. siječnja 1992., bit će zlatnim slovima uklesan u sveukupnu, četrnaeststoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome, za nas svetom tlu između Drave, Dunava i Jadrana“, izrekao je tada Franjo Tuđman u posebnoj emisiji Hrvatske radiotelevizije u povodu međunarodnog priznanja RH. Podsjetio je kako se “Hrvatska nakon punih devet stoljeća vraća u međunarodnu zajednicu kao slobodna i međunarodno priznata država”. Posebnu emisiju Hrvatske televizije u povodu priznanja vodili su sportski novinar Božo Sušec i Branimir Bilić.
 
Dva dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja) u Hrvatsku je, 17. siječnja 1992. godine stigla povijesna odluka predsjednika MOO-a Juana Antonija Samarancha i njegova četiri dopredsjednika o privremenom priznanju HOO-a osnovanog 10. rujna 1991. godine. Odluka se temeljila na načelu Olimpijske povelje koja propisuje da treba poduzeti sve kako bi se izbjeglo kažnjavanje sportaša zbog političkih razloga neovisnih o njihovoj volji. Tako je HOO postao članom olimpijske obitelji samo dva dana nakon što je Europska zajednica priznala samostalnu hrvatsku državu.
 
Predsjednik i glavni tajnik HOO-a, Zlatko Mateša i Josip Čop, čestitali su svim sportašima i sportskim djelatnicima Veliki dan hrvatskog sporta, kada je MOO donio odluku o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora.
 
Samo 23 dana nakon priznanja i primitka u olimpijsku zajednicu počelo je i olimpijsko razdoblje hrvatskog sporta. Ova je odluka omogućila hrvatskim sportašima da prvi put pod svojom zastavom nastupe na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu 8. veljače iste godine. U svečanom mimohodu u Albertvilleu bili su prvi naši reprezentativci olimpijci. U momčadi su bili klizači sestra i brat Željka i Tomislav Čižmešija, skijaš alpinac Vedran Pavlek, skijaš trkač Siniša Vukonić, a vodila ih je dr. Sanda Dubravčić-Šimunjak, nekad poznata klizačica.
 
Odluku o punom priznanju MOO je donio 24. rujna 1993. godine. U međuvremenu hrvatski su sportaši već slavili prva olimpijska odličja na Igrama u Barceloni 1992., prvim ljetnim Igrama na kojima su nastupili.  Odluku o priznanju primio je prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, koji je na prijedlog Juana Antonia Samarancha, dokazanog prijatelja Hrvatske i hrvatskih sportaša, postao član MOO-a i na toj dužnosti bio od 1995. do 2012. godine kao treći Hrvat, a prvi i jedini iz suverene Hrvatske.
 
NASTUPI NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U BROJKAMA
 
Od samostalnosti hrvatski su sportaši od 1992. do 2017. nastupili na sedam ljetnih i isto toliko zimskih olimpijskih igara na kojima su osvojili 44 odličja, od toga 33 na ljetnim (11 zlatnih, 10 srebrnih i 12 brončanih), a 11 na zimskim olimpijskim igrama (4 zlatna, 6 srebrnih te 1 brončanu). Šest odličja (4 zlata i 2 srebra) osvojila je najbolja hrvatska sportašica svih vremena Janica Kostelić.
 
Na Ljetnim olimpijskim igrama nastupilo je tada 398 hrvatskih sportaša, među kojima su 102 sportašice. U pojedinačnim sportovima najviše ih je nastupilo u atletici, njih 39 među kojima 14 atletičarki. Slijedi plivanje, 36 (11 plivačica); veslanje 31; jedrenje 24 (4 sportašice); tenis 17 (7 tenisačica); streljaštvo 16 (9 sportašica); kajak 12 sportaša; stolni tenis 12 (6 sportašica); taekwondo 8 (6 sportašica); boks 7; po četiri natjecatelja nastupila su u biciklizmu, gimnastici (2 gimnastičarke) i hrvanju, u judu ih je nastupilo troje među kojima su dvije judašice. U dizanju utega nastupila su dva a po jedan u daljinskom plivanju (plivačica), skokovi u vodu (skakačica u vodu) i mačevanju.
 
U ekipnim sportovima najviše ih je nastupilo u rukometu (67) među kojima je ekipa od 15 rukometašica. Slijedi košarka s 52 natjecatelja (12 košarkašica). U vaterpolu je nastupilo 45 sportaša, a u odbojci 12 odbojkašica.
 
Na Zimskim olimpijskim igrama nastupila su ukupno 53 natjecatelja od kojih 16 sportašica. Po sportovima najviše ih je bilo u alpskom skijanju, 20 sportaša, (7 skijašica). U bobu ih je nastupilo 12, u skijaškom trčanju 10 (3 sportašice), u biatlonu 5 među kojima dvije sportašice, u umjetničkom klizanju četiri (3 sportašice), a u skeletonu i snowboardingu po jedan sportaš odnosno sportašica.
 

 Izvor HRT Sport Foto: Screenshot HRT/Kamenjar.com