U Dinamu žele znati, prije početka toliko čekanog rušenja i gradnje stadiona u Maksimiru, gdje će igrati svoje utakmice, gdje će klub egzistirati? Gradnja stadiona - kad krene - trajat će najmanje dvije, a možda i tri godine. Što je doista dugo. Za sada nažalost odgovora nema. A trebao je već biti tu ... – piše Davorin Olivari, novinar SN.
 
Ideja da se igra na Rujevici ili Pampasu ne zvuči dobro, jer pričamo o Rijeci i Osijeku. Nije prirodno da Dinamo na tim stadionima igra sve europske utakmice u razdoblju od dvije ili tri godine.
 
IZGUBLJENE ČETIRI GODINE
 
A rješenje postoji samo nekoliko kilometara dalje, treba tek malo dobre volje i ponešto novca, nikako ne previše. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet izdao je 21. ožujka 2017. godine građevinsku dozvolu kojom se gradu Zagrebu dozvoljava rekonstrukcija nogometnog igrališta i gradnja tribina s pratećim sadržajima u sportskom kompleksu NK Sesvete, u tzv. Sesvetskoj dolini. Pravomoćnost ove građevinske dozvole produžena je u travnju 2020. godine i sad vrijedi iduće 3 godine, do travnja 2023. godine.
 
Znači, izgubljene su već četiri godine a da po projektu arhitekta Davora Matekovića nije konkretno napravljeno ništa. Troškovi za izgradnju ovog stadiona, s predviđenim kapacitetom od 8.000 gledatelja (koji se bez većih problema može povećati na 10 000) iznose 10 milijuna eura. I to s izgradnjom prilaznih prometnica. Gradio bi se stadion na površini od 50.000 m2, s natkrivene sve četiri tribine, s posebno izdvojenom tribinom za gostujuće navijače, zasebnim ulazom i parkiralištem. Po svojim kapacitetima i licenciranom kategorizacijom vrlo je sličan stadionu na Rujevici, na njemu se mogu igrati sve međunarodne utakmice.
 
SKUPA KRANJČEVIĆEVA
 
Ono što jest zanimljivo je da bi izgradnja ovog stadiona mogla biti zgodno rješenje dok se čeka izgradnja stadiona u Maksimiru, ili kolokvijalno rečeno Dinamovog doma. Naime, čelnici kluba iz Maksimira su u više svojih javnih nastupa istaknuli da prije ikakvog početka rušenja i gradnje Maksimira, treba riješiti pitanje privremenog doma Modrih. Odgovora sa strane Grada ili nije bilo, ili se sramežljivo spominjala prilagodba stadiona u Kranjčevićevoj. Iako mnogi stručnjaci smatraju da bi rekonstrukcija tog stadiona, zbog limitiranosti prometnih rješenja i potreba za izgradnjom nove dvije tribine, bila nerealno skupa. Upravo bi stoga izgradnja stadiona u Sesvetama, s paralelnim rješavanjem cjelokupnog problema rušenja i gradnje Maksimira, omogućila Dinamu da svoje utakmice, domaće i međunarodne, igra u svome gradu, a ne u drugim gradovima po Hrvatskoj.
 
U vrijeme svjetske gospodarske krize i recesije koja je uslijedila građani su posebno osjetljivi na financiranje ovakvih projekata. Međutim, rješenja koja se u tom smislu nude govore u prilog tome da građani Zagreba ne bi u bitnom opsegu trebali financirati ni rješenja u Maksimiru, a kamo li izgradnju ovog stadiona u Sesvetama. Kako?
 
Pa tako što Hrvatska ima realne mogućnosti dobivanja novca iz Europske unije. Naime, postoje sredstva iz fonda, pod nazivom “EU sljedeće generacije”, koji je nastao zbog pandemije korona virusa, u iznosu koji je za Hrvatsku procijenjen na 9,4 milijarde eura, Drugi paket je “klasični” europski višegodišnji proračun (VFO) odakle se inače sufinanciraju projekti važni za razvoj, u iznosu od čak 12,7 milijardi eura za razdoblje 2021. do 2027. godine. Dakle, jasno je da uz iskrenu odluku o gradnji i uz samo prosječan trud i pokazanu sposobnost, ne bi bilo problema pronaći sredstava i za Maksimir a onda sigurno i za Sesvete. A još k tome ne treba smetnuti s uma da je HNS svojedobno dao milijun eura za sufinanciranje Rujevice, te isti iznos i za izgradnju stadiona na Pampasu. Sigurno je da bi i Dinamo, životno zainteresiran za pronalazak normalnog rješenja za svoj dom, financijski pomogao projekt Sesveta, čekajući u tom slučaju izgradnju Maksimira.
 
ŠTO ŽELE U GRADU?
 
I tu smo ponovno tamo gdje sve počinje, u gradu Zagrebu i kod njegovog gradonačelnika Milana Bandića. Vidjeli smo kako je u zadnjih 20 godina gradonačelnik bio na čelu mnogih infrastrukturnih projekata, a ne trebamo ići dalje od zadnjeg – izgradnje sljemenske žičare. Cijeli projekt, vrijednosti oko 600 milijuna kuna, imao je svoje trajanje od otprilike četiri godine. Otprilike onoliko koliko traje građevinska dozvole za stadion u Sesvetama, koja je mrtvo slovo na papiru. S dvije bitne razlike, žičara je sagrađena, a u Sesvetama se još čeka da prva lopta zaore u zemlju.
 
Troškovi žičare su osam puta veći od troškova izgradnje stadiona u Sesvetama. Priznaje li to svojom pasivnošću gradska uprava da joj nogomet u Zagrebu nije prioritet, barem ne prije skijanja ili su jednostavno u gradskoj upravi Rijeke, ili općinskom vijeću Dugopolja puno sposobniji ljudi. Tamo su naime stadioni ovakvih ili sličnih gabarita odavno izgrađeni.
 
 PRENOSIMO Sportske novosti FOTO arhiva NK Sesvete