Poslala i važnu poruku olimpijcima: „Razumljivo mi je bilo nezadovoljstvo roditelja i trenera, ali mjere se nisu donosile zbog nas...“ – piše Dean Bauer, novinar SN.
 
Naša je domovina planetarno prepoznatljivo i poželjno mjesto za turistički odmor. Turistička smo, ajde, ne baš svjetska velesila, ali snažna i bitna, svakako. U konačnici, turizam nam je najvažnija gospodarska grana. Najviše nam, pak, veselja i ponosa donose sportaši i sportašice, te je upravo sport ono po čemu je Hrvatska najprepoznatljivija u svijetu, nakon ljepota Plitvica i Dubrovnika. I sad, biti u hrvatskoj državnoj vladi zadužen baš za te resore, znači da možete samo zbrajati euro-prihode u milijardama eura, te ih “zalijevati” zlatnim kolajnama, svjetskim i olimpijskim medaljama. Jedno od boljih mjesta u Vladi RH ... dok se ne pojavi jedan virus i sve sruši. I to baš udari snažno po turizmu, ali i sportu.
 
Nikolina Brnjac je usred prve pandemijske godine, u srpnju 2020. preuzela ulogu koja je do konca 2019. bila “šminka”, a sada predstavlja “rudarenje”. Puno je oko vas “gladnih” usta, a hrane ni od kuda jer je urod podbacio. Ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske, Karlovčanka Nikolina Brnjac, nakon osam punih mjeseci na ovoj dužnosti, solidno “snimljenog” stanja u HR sportu, pristala je na prvi sveobuhvatniji intervju s isključivo sportskom tematikom.
 
DRŽAVA IZDVAJA 400 MILIJUNA
 
Sportsku zajednicu u Hrvatskoj ste obradovali činjenicom da je unatoč i pandemiji, potresima, silnim financijskim gubicima, koje je Hrvatska pretrpjela ili još trpi, za sport u 2021. osigurano 224 milijuna kuna iz Državnog proračuna. To je na razini prethodne godine. Možete li obećati, međutim, da taj iznos više neće ni padati? Od 2022. pa nadalje?
- Prije svega željela bih reći da je iznos od 224 milijuna kuna osiguran za krovna sportska udruženja, odnosno, nacionalne saveze i njihove aktivnosti, ali ukupni iznos za financiranje javnih potreba u sportu državne razine je veći od 400 milijuna kuna. Svjesna sam da se, kada se govori o financiranju, sve najviše gleda kroz vrhunski sport, te je u prvom planu uvijek ono što država putem Hrvatskog olimpijskog odbora isplaćuje nacionalnim savezima, ali postoji i niz drugih aktivnosti. U posljednje tri godine sufinancirali smo izgradnju ili obnovu 56 sportskih objekata za koje je izdvojeno više od 30 milijuna kuna. Neki od najvećih projekata su atletske staze u Kninu i Karlovcu, koje su završene, te natkrivanje bazena na Zvončacu, koje je u tijeku. Uz ulaganje u sportsku infrastrukturu, kroz programe lokalnog sporta, omogućeno je besplatno bavljenje sportom za više od 120.000 korisnika, a sufinancirali smo i više od 30 velikih sportskih manifestacija. Uz to, tu su i redovne aktivnosti od državnih naknada, tzv. sportskih mirovina, za koje se godišnje izdvaja oko 17 milijuna kuna, pa državne nagrade za vrhunska postignuća, za koje se ovisno o broju osvojenih medalja izdvaja između šest i 12 milijuna kuna godišnje. Sva ova izdvajanja rasla su u posljednje četiri godine i očekujem da će se to nastaviti u budućnosti, a poseban iskorak očekujem u povlačenju sredstava za sport iz EU fondova, iz kojih smo uspješno povukli sredstva u prethodnom mandatu za sport djece u riziku od socijalne isključenosti i sport osoba s invaliditetom putem Europskog socijalnog fonda.
 
Država je potpomogla i sportu posljednjih 12 mjeseci, počev od Vladine mjere uplate po 4.000 kuna za svakog djelatnika u području sporta. Nastavlja li se i dalje i dokad ta mjera pomoći?
- Radno mjesto u sustavu sporta tretiramo jednako kao i bilo koje drugo radno mjesto, stoga je od 1. veljače Hrvatski zavod za zapošljavanje preuzeo isplatu za očuvanje radnih mjesta u sustavu sporta, te će po tom pitanju sport i dalje biti obuhvaćen ovisno o mjerama ograničenja.
 
SUSTAVNA POMOĆ SPORTU
 
Država je tijekom prošle godine također pomogla nekim nacionalnim sportskim savezima, poglavito velikim loptačkim, s financijskom injekcijom za lakše prebrođivanje pandemijske 2020. Mogu li nacionalni savezi očekivati od svog ministarstva sličan oblik pomoći i ove godine?
- Najbolji oblik pomoći je sustavno i kriterijski definirano financiranje saveza, a za koje smo, kako sam navela, osigurali u 2021. godini jednak iznos rekordnoj godini po izdvajanju sredstava iz Državnog proračuna. Svjesni smo kako, na žalost, jedan dio aktivnosti nije održan ili je održan u smanjenom obimu, te vjerujemo kako smo osigurali iznos dostatan za sve one zadaće nacionalnih saveza koje se financiraju sukladno Zakonu o sportu, a što uključuje i organiziranje i provođenje nacionalnih prvenstava, međunarodnih sportskih natjecanja reprezentativne razine i skrbi o vrhunskim sportašima.
 
Vaš resor je nadležan za turizam i sport. Turizam Hrvatskoj donosi 20% prihoda u državni proračun i možemo logično shvatiti da će onda turizam biti u središtu pozornosti ministarstva kojem ste na čelu, te vam najveći dio društva to uopće neće zamjeriti. Kako kanite uvjeriti sport i sportaše da nisu u podređenom položaju?
- Iskreno, nadam se da sam to već i uspjela. Bez obzira na važnost turizma i činjenica koje ste naveli, sport je za mene jednako bitan, te vjerujem kako svi potezi do sada to potvrđuju. Od osiguranih izdvajanja, rada na programskim dokumentima, pokrenutim inicijativama i projektima. Primjer toga je i Program dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, za koji je u Državnom proračunu osigurano milijardu i pol kuna. Moja želja je napraviti dodatni iskorak u sustavu sporta, i to ne samo u vrhunskom sportu, jer tu smo odavno u svjetskom vrhu, već i u promicanju važnosti zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kod opće populacije, a pogotovo djece i mladih. U konačnici, ne zaboravimo da osim što kroz sportske sadržaje i programe podižemo kvalitetu života naših građana, sportski sadržaji i sportska infrastruktura povećavaju kvalitetu sadržaja koje našim gostima nude turistička odredišta. Ako odemo korak dalje, onda kvalitetni sportski kampovi mogu biti element produženja turističke sezone jer potreba za što više sportskih sadržaja, odnosno, sportski turizam u cjelini, bit će sve važniji u post-pandemijsko doba. Uz to, ono što svi odavno znamo i ponavljamo, jest da su sportašice i sportaši jedni od naših najvećih promotora i povezivanjem ova dva resora sada ćemo sigurno još više koristiti sav taj potencijal, jednako na dobrobit i sporta i turizma. Hrvatska turistička zajednica već nekoliko godina provodi projekt Sportska Hrvatska, putem kojeg surađuje s organizatorima vrhunskih sportskih događanja u Hrvatskoj i s našim vrhunskim sportašima s ciljem dodatne promocije hrvatskog turizma.
 
ZAKON O SPORTU
 
Već u potpunosti zgotovljen prijedlog Zakona o sportu je, provjereno, stigao na Markov trg u siječnju 2018. Što u njemu nije valjalo da ondje toliko dugo stoji, odnosno, što nije valjalo da se prišlo izradi novog prijedloga Zakona o sportu? U čemu će se on razlikovati? Što ključno donosi Zakon o sportu i što od njega očekujete?
- Prvenstveno nam je važno da novi Zakon upravo sustav sporta učini što funkcionalnijim, kako za vrhunske sportaše, tako i za rekreativce. U radne skupine okupili smo širok krug dionika iz sustava sporta, predstavnike krovnih sportskih udruženja, nacionalnih saveza, pravnika i, naravno, stručnih ljudi iz Ministarstva, koji intenzivno rade kako bismo propisali provediv i funkcionalan Zakon.Zakonom će se poboljšati status sportaša, stručnih kadrova, urediti kriteriji za kategorizaciju sportova i financiranje sporta, te uspostaviti jasni i transparentni kriteriji vrednovanja programa javnih potreba u sportu. Novost je i propisivanje mreže sportskih građevina, čiji je cilj osigurati financiranje izgradnje u skladu sa stvarnim potrebama.
 
UZOR JE FINSKI PROJEKT
 
Iz ministarstva kojem ste na čelu, nedavno je pokrenuta inicijativa za više sati tjelesne i zdravstvene kulture u hrvatskim osnovnim i srednjim školama. Ona je trenutačno, ako je i ima, samo 2 sata tjedno. U susjednoj Sloveniji iznosi 2 sata dnevno. Godišnje u prosjeku školsko dijete u Hrvatskoj ima 53 sata tjelesnog odgoja, u Francuskoj i Austriji 110 sati. Za koliko sati tjelesnog odgoja više se zalažete i kako to izvesti budući da više od polovica škola primjerice nema školsku-sportsku dvoranu?
- Za stvaranje navika svakodnevnog bavljenja tjelesnom aktivnošću ključno je početi u što ranijoj dobi, a to je vrtićka i rana osnovnoškolska dob. Prije svega cilj nam je po uzoru na poznate modele, poput finskog projekta “School on the move”, osigurati svakodnevnu tjelesnu i sportsku aktivnost u svim osnovnim i srednjim školama. Nije toliko bitno koliko će biti sati redovne nastave, a koliko kroz različite projekte izvannastavnih aktivnosti, iako ne bi bilo loše približiti se drugim EU zemljama. U tom segmentu posebno surađujemo s Hrvatskim školskim sportskim savezom na projektima Univerzalne sportske škole za niže, te Vježbaonice za više razrede osnovnih škola, koje želimo pokušati financirati i iz europskih sredstava, te podići na višu organizacijsku razinu. Intenzivirali smo suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako bismo ove projekte što kvalitetnije i učinkovitije proveli. Što se tiče dvorana, sigurna sam kako će nadležno ministarstvo zajedno s jedinicama lokalne samouprave napraviti daljnji iskorak u poboljšanju školske sportske infrastrukture, a mi ćemo sa svoje strane nastaviti s daljnjim ulaganjima u lokalnu sportsku infrastrukturu.
 
Pohvalna je i inicijativa o ponovnom pokretanju obuke plivanja u osnovnoškolaca, koja je inače bila državni standard do 2010. kada je naprasno prekinuta i nikad obnovljena. Kada će ova obuka plivanja početi? Ujedno, nastavno na istu temu, na koji način provoditi obuku plivanja djece u gradovima koji nemaju natkriveni bazen (Karlovac, Krapina, Zaprešić, Bjelovar ...)?
- Hrvatska pliva je projekt koji provodimo u suradnji s Hrvatskim plivačkim savezom s ciljem razvoja plivačke pismenosti u nižim razredima osnovne škole. Projekt je, na žalost, zbog pandemije nešto usporio, ali ćemo i ovaj projekt,kao i prethodna dva, nastojati podići na što višu razinu kroz suradnju s plivačkim i drugim klubovima, a vjerujem da ćemo zajedno s jedinicama lokalne samouprave i poboljšati infrastrukturne uvjete kako bi u svim sredinama bili dostupni bazeni djeci i drugim građanima.
 
Kada će svi kategorizirani sportaši dobivati potpuno istu naknadu, neovisno mjestu prebivališta? Sada, naime, sportaš primjerice III. kategorije u Zagrebu, Kninu, Dubrovniku ili Vinkovcima ne prima istu naknadu jer nemaju sve lokalne sredine iste mogućnosti, što je oblik diskriminacije.
- Uvođenje nacionalne stipendije za sve vrhunske sportaše je jedna od mjera Nacionalnog programa sporta i bit će sastavni dio novoga Zakona, te vjerujem kako ćemo to provesti početkom iduće godine.
 
Naša je država i inače rekorder po broju udruga, imamo ih čak 51.000. Na 81 stanovnika imamo po jednu udrugu. Sport ih ima, ruku na srce, također jako puno, ali po nama i puno tzv. krovnih udruga - Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski školski sportski savez, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski sportski savez gluhih i sve financira država. Čak i neke od ovih 5 krovnih udruga se preklapaju u nadležnostima. Nije li to malo previše udruga?
- Hrvatska ima, istina, veliki broj udruga i pet krovnih udruga, ali time dokazujemo svoju skrb prema svim segmentima. Također, Hrvatska ima i 85 nacionalnih saveza, ali mislim da to opet pokazuje širinu i razvijenost našeg sporta i interes građana za sportskim aktivnostima. Nadalje, uspješnost potvrđuje i činjenica da smo u samom svjetskom vrhu po broju medalja u odnosu na broj stanovnika. Nisam zagovornik ograničavanja udruživanja, ali sam zagovornik jasnog programskog i kriterijskog financiranja svih segmenata sporta. Po tom pitanju očekujem i iskorak sportskog sektora s kvalitetnim programima razvoja pojedinih sportova, sustava selekcije, prepoznavanja i razvoja talentiranih sportaša, te kvalitetno i održivo postavljenim ciljevima i ključnim pokazateljima uspješnosti.
 
REZULTAT I MASOVNOST
 
Hrvatska praktički jednako tretira sve sportove. Mnogi misle da to nema smisla, da bi nam ipak prioritet trebali biti sportovi u kojima imamo tradiciju i masovnost. Kakav je vaš stav prema tome? Govorimo, dakle, o kategorizaciji sportova koja je navedena i u Nacionalni program sporta 2019. - 2026.
- Uspostava kategorizacije sportova jedna je od najvažnijih obveza Nacionalnog programa sporta, ali i Programa Vlade 2020.-2024. kojim je definirana obveza nastavka uspostave jasnih i transparentnih kriterija vrednovanja programa javnih potreba u sportu i uspostava kategorizacije sportova, te sustava vrednovanja rada sportskih saveza. Naravno da će kriteriji rezultata i masovnosti biti najvažniji kriteriji, ali je važno naglasiti kako to nije podjela na velike i male sportove, već je cilj kategorizacije sportova poticanje na daljnji razvoj vrednovanjem postignuća pojedinog sporta u definiranom vremenskom razdoblju.
 
Naši vrhunski klubovi su u velikoj mjeri u ogromnim problemima, prije svega financijskim. Klubovi su, pak, nositelji kvalitete, bez njih nećemo moći stvarati igrače za vrhunske rezultate nacionalnih vrsta. Ne očekujemo da država financira profesionalni pogon, ali država ima alate motivirati potencijale sponzore, velike tvrtke da više ulažu u sport. Imate li kakvih ideja po tom planu?
- Prije svega moramo znati kako je klub javna potreba lokalne razine, ali upravo zbog stanja na terenu i pokazatelja kroz analize provedene tijekom izrade Nacionalnog programa prepoznata je potreba pomoći lokalnoj razini. Iz tog razloga, uz postojeće projekte, razmatramo i sustavnu pomoć županijskoj razini, koja bi bila usmjerena na sportske programe i projekte na lokalnoj razini u najmanjim općinama i gradovima. Također, kroz pomoć u organizaciji državnih natjecanja nacionalnih sportskih saveza možemo neizravno pomoći klubovima smanjenjem troškova koje klubovi imaju sudjelovanjem u tim natjecanjima. Europski model sporta počiva na prohodnosti liga u klupskim natjecanjima i izravna pomoć središnje države profesionalnim seniorskim pogonima nije prihvatljiva, ali je prihvatljivo financiranje projekata razvoja sporta, prvenstveno djece i mladih.
 
Proteklih tjedana, Ministarstvo turizma i sporta je bilo na meti kritika nekih sportskih udruga, ali više udruga roditelja koje su držale da se ministarstvo kojem ste na čelu nije dovoljno snažno zalagalo u korist popuštanja nekih protuepidemioloških mjera, a kojima bi se ranije omogućavao trening i ostale sportske aktivnosti djece i mladih. Kako ste vi doživljavali te prozivke i koji je vaš odgovor na njih?
- Razumljivo mi je bilo nezadovoljstvo roditelja i trenera, međutim, mjere se nisu donosile jer smo mi to željeli, već zato što su se morale donijeti kako bi se suzbila pandemija. Svi smo jedva dočekali povratak djece sportu. Ministarstvo turizma i sporta u stalnoj je komunikaciji sa Stožerom Civilne zaštite i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i pružalo je i pruža svu stručnu pomoć, međutim, epidemiološka struka u ovoj situaciji donosi konačne odluke. Ne zaboravimo da je zahvaljujući balansiranju mjera Hrvatska ponovo u dobroj epidemiološkoj situaciji.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Posebna zahvala Janici Kostelić
 
Prema podacima Studije SpEA iz 2018. godine (Studija i doprinosu sporta gospodarskom rastu i zapošljavanju u EU), a provedenoj na području cijele EU, udio sporta u ukupnom nacionalnom BDP-u iznosi 1,54%. Od svih zaposlenika u Hrvatskoj, 1,83% je povezano sa sportom. Prosjek EU je po oba parametra malo iznad 2%. No, istodobno su državna ulaganja u sport u Hrvatskoj ispod 1%. Je li moguće državna ulaganja staviti u ravnotežu s onim što sport daje nacionalnom BDP-u? Znamo da je sad i virus i kriza, ali već 3 desetljeća sport sluša o krizama, recesiji, pa obnovi, reformi društva i uvijek je nešto bitnije, a 30 godina sport strpljivo čeka neki “svoj” trenutak.
- Ulaganja središnje države, dakle, ulaganja iz državnog proračuna su povećana s 200 na nešto više od 400 milijuna kuna u mandatu 2016. - 2020., čime smo pokazali koliko nam je stalo do sporta i tjelesne aktivnosti, kao i važnost koju pridajemo daljnjem razvoju hrvatskoga sporta. Ovdje bih se posebno zahvalila i bivšoj državnoj tajnici Janici Kostelić, koja je kroz Središnji državni ured za šport svojim radom, projektima i idejama postavila odlične temelje tog rasta ulaganja i daljnjeg razvoja sustava sporta. Temeljem pokazatelja ulaganja u sport jedinica lokalne uprave iz Nacionalnog programa sporta razvidno je da je postotno ulaganje niže što su jedinice lokalne samouprave manje. Upravo zato smo pokrenuli projekte ulaganja u lokalni sport i lokalnu sportsku infrastrukturu s ciljem izjednačavanja dostupnosti sporta u svim dijelovima Hrvatske. Ulaganje svih jedinica lokalne i regionalne uprave te države je 2018. godine bilo oko 1,8 milijardi kuna i te brojke su brojke ulaganja sredstava poreznih obveznika u sport. Ova Vlada je svjesna važnosti ulaganja u sport i čini sve kako bismo ga održali u ovim kriznim vremenima, a ujedno i povećali na kvalitetne projekte razvoja sporta, a posebno poticanja tjelesne aktivnosti građana.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Cijepljenje olimpijaca
 
Hoćete li od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tražiti cijepljenje svih naših sportašica, sportaša i stručnog osoblja na OI u Tokiju 2021?
- Već smo pokrenuli razgovore na tu temu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i sukladno procijepljenosti prioritetnih skupina svakako se vodi briga i o cijepljenju naših sportašica i sportaša koji su izborili nastup na Olimpijskim igrama, ali i Paraolimpijskim igrama i Olimpijskim igrama gluhih, koje se sve održavaju ove godine.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Hrvatska ima porezne olakšice za donacije u sport
 
Porezne olakšice za sport. To je nešto što hrvatski sport predugo čeka. U prijedlogu Zakona o sportu postoje neke olakšice, ali još se uvijek zaobilazi ona najsnažnija, najpoticajnija da onaj koji ulaže u sport, u infrastrukturu, u sport mladih dobiva za uloženo poreznu olakšicu. Postoji mađarski, ali postoje i drugi modeli u Europi koji su to ostvarili. Što mi čekamo? Kada će te pokrenuti takav prijedlog? Smeta li to nekome? Ako da, kome?
- Definiranje poreznih olakšica za ulaganje u sport, kao i poreznih olakšica za same sportske organizacije, mjera je koja je prepoznata i u Nacionalnom programu sporta, ali one nisu i ne mogu biti dio Zakona o sportu, već poreznih propisa. Proveli smo jednu anketu na koju nam je odgovorilo 15 država članica EU, a od kojih 4 ima izravne olakšice za ulaganje u sport, 3 imaju općenite olakšice za donacije u koje je uključen i sport, kao što ima i Hrvatska, dok 8 zemalja nema olakšice.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zalažem se za održive i racionalno planirane stadione
 
Je li država imalo zainteresirana za izgradnju novog ili temeljitu obnovu sadašnjeg stadiona u Maksimiru? Ovakav kakav je sada, on narušava i ugled Hrvatske kao turističkog odredišta, sliku naše domovine. Nadamo se da resornom ministarstvu to baš nije svejedno ...
- Naravno da nismo zadovoljni sa stanjem najvećeg stadiona u glavnom gradu koji je obnavljan više puta i za koji su potrošena znatna sredstva gradskih poreznih obveznika. Zalažem se za održive, racionalno planirane i izgrađene stadione i nogometna igrališta. Važno je da 4-5 najvećih gradova i prepoznatljivih nogometnih središta imaju mogućnost ugostiti naš veliki ponos, nogometnu reprezentaciju. Isto tako i međunarodne i nacionalne klupske utakmice, ovisno o veličini pojedinih gradova i klubova koji koriste stadione.
 
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 PRENOSIMO Sportske novosti FOTO Cropix/SN