Stadion Stožice višenamjenski je stadion smješten u Ljubljani u Sloveniji. Projektirao ga je slovenski Sadar Vuga arhitekti d.o.o. i najveći je nogometni stadion u zemlji. Jedan je od dva glavna stadiona u gradu i nalazi se u četvrti Bežigrad, sjeverno od centra grada. Stadion je dio sportskog kompleksa Sportski park Stožice. Stadion je domaći teren nogometnog kluba Olimpija Ljubljana i glavni je stadion slovenske nogometne reprezentacije. Osim nogometa, stadion je predviđen i za održavanje kulturnih događaja.
 
Stadion je dobio ime po području u kojem se nalazi, a promjena imena moguća je u budućnosti zbog sponzorskih prava. Zajedno sa zatvorenom arenom dio je Sportskog parka Stožice. Površina stadiona iznosi 24.614 četvornih metara. Izgrađena je za 14 mjeseci, a otvorena je 11. kolovoza 2010. u nogometnoj prijateljskoj utakmici između reprezentacija Slovenije i Australije, u kojoj je Slovenija pobijedila 2:0. Stadion ima kapacitet od 16.038 sjedećih mjesta i postavljen je ispod platoa parka. Stadion također ima 558 VIP mjesta i 97 mjesta za osobe s invaliditetom. Stadion može primiti 210 novinara. Kao struktura “utonuo” je u park. Samo se krov nad tribinama uzdiže iznad ravnine parka kao monolitni krater. U kulturne svrhe, poput glazbenih koncerata, kapacitet stadiona povećan je na preko 20.000.
 
PROBLEM S ROKOVIMA
 
Napisali smo već da je stadion Stožice domaćin nogometnom klubu Olimpiji, ali i slovenskoj reprezentaciji. Zanimljivo, izabranici Matjaža Keka dosad su igrali na stadionu Ljudski vrt u Mariboru, koji je prije dvije godine potpuno obnovljen. Tako Slovenci sada imaju dva predivno uređena stadiona, a Hrvatska niti jedan. Naši susjedi pokazali su da se i u vrijeme recesije mogu graditi sportska borilišta. I to ne bilo kakva... Uz stadion je smještena i višenamjenska dvorana za 12.500 ljudi. U kompleksu od 100.000 četvornih metara nalazi se i još jedno nogometno igralište, manji atletski stadion, dvorana, teniski tereni... Gradnja je trajala dvije i pol godine i ukupno stajala 134 milijuna eura.
 
Iako je u podizanju Sportskog parka Stožice sudjelovalo 4000 radnika, imali su velikih problema s rokovima. Doslovno nekoliko sati prije otvorenja (košarkaška utakmica između Slovenije i Španjolske 10. kolovoza) dovršeni su građevinski radovi te je dobivena radna dozvola. Zanimljivo, dok se kompleks počeo graditi, glavni investitor u konzorciju Grep bila je srpska Delta, no zbog financijskih problema vlasnika Miroslava Miškovića Slovenci su je izbacili iz projekta, pa su Stožice završili austrijski investitori.
 
Naši su susjedi na kraju dobili moderan sportski objekt praktički u centru Ljubljane, a iako je s predviđenih 95 milijuna trošak narastao na 134 milijuna eura, Slovenci se mogu tješiti da su Hrvati za Arenu Zagreb platili 90 milijuna eura. A u njoj se nalazi tek jedna dvorana kapaciteta 16.000 mjesta te mala pomoćna dvorana za trening. Projekt Stožice ima i trgovačku svrhu, jer odmah do sportskog kompleksa nalazi se veliki trgovački centar koji se prostire na 75.000 četvornih metara, a stajao je oko 150 milijuna eura. U Stožicama su Slovenci dobili odličnu bazu za trening nogometne reprezentacije, jer odmah do glavnog stadiona još je jedno veliko travnato igralište. Pod zemljom je još jedna dvorana s 1000 sjedala i garaža s 3800 parkirališnih mjesta. Između dvorane i stadiona nalazi se više od 15 hektara parka s dječjim igralištima, stazom za rolanje, terenom za odbojku na pijesku, skate stazom, biciklističkom stazom, stijenom za penjanje… Oba sportska objekta - stadion i dvoranu - grad Ljubljana dobio je za 38 milijuna eura javnog novca, plus još niz sportskih sadržaja te prekrasan park. Doista zvuči nevjerojatno kada se uspoređuje s cjenicima, primjerice, riječkih sportskih objekata.
 
INOVATIVNI PROJEKT
 
Šest puta manja dvorana Zamet kapaciteta 2.300 gledatelja s minimalnim dodatnim sadržajima koštala je Grad Rijeku 23 milijuna eura, a s cijenom kapitala porezni obveznici će je platiti nevjerojatnih 51 milijun eura. O cijeni bazena Kantrida koji može primiti tek 1.000 gledatelja i čija će se ukupna cijena približiti astronomskih pola milijarde kuna ne vrijedi niti trošiti riječi.
 
Kako Ljubljana može ono što Rijeka i ostatak Hrvatske ne mogu? Odgovor je u gradonačelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću koji je osmislio inovativni projekt koji je po mnogim financijskim rješenjima jedinstven i u europskim okvirima:
- Odlučili smo da privatni partner dobiva mogućnost izgradnje trgovačkog centra na 90.000 kvadrata i podzemne garaže s 2500 parkirališnih mjesta. Nama za uzvrat mora isprojektirati, ishoditi građevinsku dozvolu i sagraditi stadion sa 16.000 sjedala i dvoranu s 12.500 sjedala te 1300 parkirališnih mjesta.
 
Čim su dvorana i stadion sagrađeni, njihov stopostotni vlasnik postao je Grad Ljubljana. Također, u gradsko vlasništvo ulazi park i 1300 parkirnih mjesta u garaži. Privatni kapital je zauzvrat dobio trgovački centar i 2500 mjesta u garaži.
- U konačnici je privatni investitor, tvrtka Grep uložio 81 milijun eura, a grad 38 milijuna eura za stadion, dvoranu i 1300 parkirališnih mjesta - objasnio je Janković.
 
Dodajte tome i oko 10 milijuna eura koliko je stiglo iz fondova Europske unije.
 
Ljubljanska dvorana je multifunkcionalna i za sada izvrsno posluje. Na mjestu gdje je izgrađena nekada je bila velika šljunčara, rupa u koju je bačeno mnogo smeća. Svih 15 hektara je očišćeno. Sjedišta su okomita pa se sa svakog sjedišta dobro vidi teren. Posložena su u tri razine. U sredini je VIP zona, u kojoj su obično stariji ljudi, a na najvišoj, trećoj razini su vatreni navijači. Treći dio može se zatvoriti zavjesom ako nije potrebno toliko mjesta. Dvorana ima osam ulaza i može se isprazniti za 15 minuta.
 
 Izvor: SN/Robert Šola Foto: Srđan Živulović/Bobo