Od domaćinstva su odustali Hamburg, Istanbul, Madrid, Doha, Berlin, Boston... Razlozi odustajanja od domaćinstva Igara su strah od financijskog kraha zbog skupe organizacije i bojazan od terorizma – piše Karlo Ledinski, novinar VL
 
Nekada su Olimpijske igre bile najveća moguća čast, a danas su za gradove širom svijeta – nužno zlo. Njemački grad Hamburg posljednji je u nizu gradova koji su odustali od domaćinstva Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine. Hamburg je već predao kandidaturu MOO-u, no 51,6 posto građana u nedjelju je na referendumu zaokružilo “ne” i tako u startu prekinulo san Nijemaca da prvi put nakon 1972. i Münchena ugoste najveće sportsko natjecanje. Kao najčešći razlog protiv domaćinstva OI Nijemci su naveli strah od terorizma (još ih boli napad na Igrama 1972.) te skupoću.
 
I Amerikancima OI preskupe
 
A baš ta skupoća organizacije najveći je teret gradovima domaćinima, koji moraju ispuniti stroga pravila MOO-a. A da bi to uspjeli potrebno je potrošiti minimalno 20 milijardi eura. Toliko su, naime, koštale posljednje Igre, u Londonu 2012. godine, dok su Zimske olimpijske igre u Sočiju koštale još puno više, čak 53 milijarde eura.
 
“Nikada više nećemo Olimpijske igre gledati u Njemačkoj”, apel je Nijemaca razočaranih ishodom referenduma u Hamburgu. A Hamburg nije jedini njemački grad koji je rekao “ne” Igrama, prije godinu dana to je učinio i Berlin, također za kandidaturu za 2024.
 
A ta 2024. godina kao da je ukleta za MOO, jer dosad su kandidature povukli i Baku, Istanbul, Doha, Madrid, Guadalajara, St. Peterburg i Boston.
 
– Ne mogu riskirati novac poreznih obveznika. Odbijam ugroziti budućnost grada – objasnio je razloge odustajanja gradonačelnik Bostona Marty Walsh.
 
Američki olimpijski odbor kao zamjenu predložio je Los Angeles, no grad koji je Igre ugostio 1932. i 1984. godine zasad ne djeluje kao ozbiljan kandidat. Amerikanci su oprezni zato što su se opekli na Igrama u Atlanti 1996. godine, jer su tamošnji olimpijski objekti danas neiskorišteni i zaboravljeni.
 
Vjerojatno najviše od svih zbog činjenice da su (2004. godine) ugostili Olimpijske igre grizu se Grci. Samo nekoliko tjedana nakon što su Igre završene i euforija se utišala, počeli su stizati dugovi na naplatu. Bio je to početak najgore ekonomske krize, koja u Grčkoj traje i danas. U ljeto te 2004. Grčka je bila dužna 168 milijardi eura, danas je dužna više od 450 milijardi. U tom moru loših kredita nalazi se i onih 15,1 milijardu dolara koliko su koštale Igre 2004. A danas su svi ti olimpijski objekti u Ateni prazni i zarašteni korovom.
 
Situacija nije puno bolja ni u Pekingu, koji je domaćin bio 2008. godine. I pekinška olimpijska borilišta sada polako osvajaju korov i gmizavci.
 
“Ptičje gnijezdo”, čudesni Olimpijski stadion, koji je koštao 500 milijuna dolara, danas je dosadni, pomalo prašnjavi muzej u kojem se jako rijetko nešto održava. Ostala borilišta uglavnom su prepuštena nemilosrdnom zubu vremena.
 
London pozitivan primjer
 
No, ima i pozitivnih primjera. London je sjajno iskoristio OI 2012., obnovio je sportsku infrastrukturu koja se koristi i nakon Igara, a zahvaljujući domaćinstvu jako je povećao broj turista.
 
Uz Los Angeles, još su samo tri kandidata za 2024. – Pariz, Rim, te iznenađujuće Budimpešta, iako mnogi misle da je kandidatura Mađara pomalo smiješna. Kao najveći favorit za domaćinstvo donedavno se spominjao Pariz, no zbog nedavnih terorističkih napada pale su mu akcije. Kako god bilo, domaćina ćemo saznati u rujnu 2017., na svečanosti u Peruu.
 
 PRENOSIMO Večernji list PIŠE Karlo Ledinski FOTO arhiva HOO