Poznati televizijski novinar i komentator Mićo Dušanović u srpnju se oprašta od malih ekrana – piše Marija Lokas, novinarka JL
 
Jedno od najprepoznatljivijih lica, ali i glasova HRT-a svakako je legendarni sportski novinar i komentator Mićo Dušanović, koji je na našoj javnoj televiziji proveo pune 42 godine zavidne karijere. Stoga i ne čudi što je uoči odlaska u mirovinu u srpnju kada će navršiti 65 godina, od strane Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) nedavno dobio nagradu za životno djelo. Iza Miće Dušanovića nekoliko je rekorda koje teško da bi itko mogao srušiti.
 
Imao ozljedu kičme
 
- Nikad nisam bilježio, ali od početka karijere sigurno sam odradio oko 5.000 prijenosa, a tu ne ubrajam emisije i ostale forme novinarstva. Naime, radio sam i po dva do tri prijenosa dnevno s Olimpijskih igara i tenisa. Na 15 OIimpijskih igara sam bio na licu mjesta, a nekoliko sam odradio i iz studija - priča Dušanović, napominjući kako sportski novinar dugogodišnjeg staža ne može pratiti više od pet sportova, a u njegovu slučaju to su tenis, hokej na ledu, plivanje, vaterpolo i odbojka. Plivanje je, kako kaže, već polako predao, a pred njim je još nekoliko prijenosa.
 
Inače, tenis je sport u kojem Dušanović najviše uživa, a nekad je bio i aktivni igrač.
- Igrao sam tenis, natjecao se i možda bih izgradio karijeru, no nisam mogao nastaviti zbog ozljede kičme - prisjeća se Dušanović.
 
U bogatoj karijeri teško mu je izdvojiti najdraže trenutke ili prijenose jer bilo ih je uistinu puno u svim sportovima koje prati.
- Broj jedan ne mogu izdvojiti, ali samo se nameće Ivaniševićevo osvajanje Wimbledona, a tu je i osvajanje Davis Cupa Hrvatske, no tu je 15 prijenosa, a ne jedan. Ali, čitava 2005. bila je puna pobjeda teniske reprezentacije, ako uzmemo čitavu godinu kao jedan događaj. Tu je i nekoliko generacija najvećih svjetskih tenisača, ona Nikole Pilića i Ivaniševića. To su neizbrisive uspomene - kaže Dušanović.
 
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
- Teško je izdvojiti najdraže trenutke ili prijenose, ali se svakako nameće Ivanišević i pobjeda na Wimbledonu.
-  ‘Kulminacija rada bio je program ‘Za slobodu’ 1991. U ratu sam postao urednik projekta uz Mariju Nemčić’.
-  Mićo napominje kako niti jedan sportski novinar ne može pratiti više od pet sportova, a u njegovu slučaju to su tenis, hokej na ledu, plivanje, vaterpolo i odbojka. U tenisu najviše uživa, a nekad je bio i aktivan igrač.
 
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
Nešto za pamćenje
 
- Fantastične su bile utakmice s Amerikom u vrijeme hladnog rata ili pak s Čehoslovačkom u vrijeme Čehoslovačke krize. Tu je i odbojka, moja velika ljubav i godina ogromnih uspjeha naše ženske reprezentacije, kad su naše prekrasne djevojke uspjele doći do Olimpijskih igara. Uživao sam kad su naši vaterpolisti došli na svoj vrhunac u Londonu osvojivši olimpijsko zlato. Ali čitav taj turnir svrstavam u najveće događaje - navodi Mićo Dušanović, dodajući i plivanje koje je imalo cijelu jednu generaciju pretplaćenu na medalje na najvećim natjecanjima.
 
Kad je hokej u pitanju, ključni su momenti u vrijeme dominacije SSSR-a i važnih dvoboja kad su ih ostale zemlje pokušavale srušiti.
 - Ali, ja volim sport, pa su mi i ostali prijenosi i nadmetanja jednako dragi i obogatili su moj život - govori.                 
 
Autor ‘Portugola’
 
No, Dušanović je novinarstvu pridonio i izvan sporta i radio na gotovo svim većim projektima HRT-a.
 - Novinarski gledano, kulminacija mog rada je program ‘Za slobodu’ 1991. godine. U ratu sam postao urednik cijelog tog projekta uz Mariju Nemčić, koji sam ubrzo i sam vodio u vremenu od 20 do 24 sata. Veliki novinarski pothvat bio je i moj autorski projekt ‘Portugol’ koji je imao širok spektar priloga, a svaki je dan tijekom nogometnog prvenstva bio posvećen jednoj zemlji kroz njihovu pjesmu Eurovizije, kuhinju, publiku u dresovima reprezentacije koji su privukli gledatelje i koji nisu bili zaljubljenici u nogomet.
 
Odlazak u mirovinu će, tvrdi, biti potpuni oproštaj. 
- Mirovina se zove mirovina, a ne radovina. Nije demagogija kad kažem da sam imao obitelj iza sebe, a sad imam unuke koji su ispred mene - zaključio je Mićo Dušanović.
 
Za odlazak u mirovinu legendarni novinar ima niz planova. Svakako, tu su obitelj i unuci.
 
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
PRENOSIMO Jutarnji list PIŠE Marija Lokas FOTO Damir Krajač/Cropix