Osim na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, hrvatski sportaši postigli su čitav niz značajnih uspjeha tijekom 2016. godine, od kojih izdvajamo plasman tenisača u finale Davis Cupa, rukometnu broncu te trijumfe Sandre Perković i ostalih hrvatskih atletičara, kao i titule hrvatskih veslača i jedriličara... – piše Ivan Janković/Hina
 
Možda će se ljubitelji sporta iz 2016. godine ponajviše sjećati deset osvojenih medalja na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru te nesretnog poraza nogometne reprezentacije u osmini finala Eura protiv Portugala (koji je nakon toga senzacionalno osvojio titulu!), no bilo je još velikih uspjeha naših sportaša u kalendarskoj godini, a mi ovdje izdvajamo najznačajnije:
 
Predvođena šestim tenisačem svijeta Marinom Čilićem, jednim od najboljih tenisača nove generacije 20-godišnjim Bornom Ćorićem te jednim od najboljih svjetskih igrača u paru Ivanom Dodigom, pod izborničkom palicom Željka Krajana, hrvatska Davis Cup reprezentacija bila je nadomak drugom trijumfu u Davis Cupu. No, velikim preokretom posljednjeg dana finala odigranog u zagrebačkoj Areni, argentinska reprezentacija s Juanom Martinom del Potrom na čelu, u petom je pokušaju stigla do prvog naslova pa su Argentinci postali 15. nacija koja se upisala na listu pobjednika natjecanja s poviješću dugom 116 godina.
 
Tenisači u finalu Davis Cupa
 
Nakon što je Čilić u petak svladao Federica Delbonisa, a Del Potro bio bolji od povratnika Ive Karlovića, Dodig i Čilić su briljirali u paru protiv Del Potra i Mayera pa je Hrvatska dan odluke dočekala s vodstvom 2-1. U prva dva seta najbolji hrvatski tenisač je razmontirao Del Potra i došao je na šest poena od pobjede. Međutim, bliže od toga hrvatski tenisači nisu uspjeli doći. Del Potro je okrenuo zaostatak od dva seta, nadoknadio je i izgubljen servis na početku petog seta te tako utabao put Federicu Delbonisu da se prometne u junaka argentinske pobjede. Nažalost, hrvatski 37-godišnji veteran Ivo Karlović nije dočekao bajkovit završetak reprezentativne karijere u svom rodnom gradu. Ljevoruki Delbonis je odlučujući meč odigrao u transu i u tri seta svladao kralja aseva.
 
Umjesto velikog hrvatskog slavlja, koje se iz Arene trebalo preseliti na glavni zagrebački trg, na Laništu su slavili Argentinci koji su na trijumf čekali još od 1981., kad su se prvi put probili do finala u te godine formiranoj Svjetskoj skupini. Ono što nije uspjelo Vilasu i Clercu, ni kasnijim generacijama predvođenim Davidom Nalbandianom, uspjelo je Del Potru, Delbonisu, Leonardu Mayeru i Guidu Pelli, koje je vodio izbornik Daniel Oršanić, potomak hrvatskih iseljenika.
 
Godina iz snova hrvatske atletike
 
Godina na izmaku bila je najuspješnija u povijesti hrvatske atletike. Osim dva olimpijska zlata Sandre Perković i Sare Kolak te bronce Blanke Vlašić, hrvatske atletičarke i atletičari osvajali su odličja i na još dva velika natjecanja u 2016. godini, na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Portlandu te Europskom prvenstvu u Amsterdamu.
 
Bila je to godina Sandre Perković, godina iz snova, koju je završila bez ijednog poraza. U srpnju je u Amsterdamu postala je prva bacačica diska s četiri uzastopna naslova europske prvakinje. Disk je poletio do 69,97 metara čime je najbliže konkurentice ostavila više od četiri metra iza sebe. Trijumfirala je na svih sedam natjecanja Dijamantne lige postavivši rekorde mitinga u Šangaju (70,88 m) i Londonu (69,94 m) te je tako po peti put zaredom osvojila naslov najbolje diskašice.
 
Ludbrežanka Sara Kolak upravo je na EP-u u Amsterdamu najavila da na olimpijskom debiju u Rio de Janeiru neće biti samo prolaznica koja će se diviti konkurenticama. Sarino koplje poletjelo je do 63,50 metara na daljinu novog hrvatskog rekorda. Prebacile su je samo Bjeloruskinja Tatjana Haladovič i Njemica Linda Stahl u zadnjoj seriji pa je 21-godišnja hrvatska senzacija u Ludbreg donijela broncu, prvu medalju s velikih natjecanja.
 
Bacač kugle Stipe Žunić nije u Amsterdamu prebacio 20 metara pa nije uspio obraniti broncu s EP-a u Zuerichu 2014. Njegovih 19,95 m bilo je dovoljno za deveto mjesto u finalu. Broncu iz Zuericha branila je i Ana Šimić, ali je s preskočenih 189 cm u kvalifikacijama ostala bez nastupa u finalu.
 
Skakač motkom Ivan Horvat preskočio je 5,30 m i osvojio sedmo mjesto u finalu, a vrijedan je rezultat ostvario i Mateo Ružić koji je u utrci na 400 m dogurao do polufinala.
 
Hrvatska atletika bez odličja nije ostala ni na Svjetskom dvoranskom prvenstvu koje je u ožujku održano u američkom gradu Portlandu, iako su tamo otputovali samo bacač kugle Filip Mihaljević i preponašica Andrea Ivančević. Mihaljević je hicem od 20,87 metara postavio novi osobni rekord, što mu je donijelo brončano odličje. Blizu pobjedničkom postolju bila je i Andrea Ivančević. U finalu na 60 m prepone ostala je prva do medaljašica, osvojivši četvrto mjesto s rezultatom 7.95 sekundi. U kvalifikacijama je Andrea bila brža te sa 7.91 sekundi postavila novi državni rekord.
 
Godina za pamćenje Fantele i Marenića
 
Godina u kojoj je hrvatsko jedrenje po prvi puta osvojilo medalje na Olimpijskim igrama, pamtit će se i po odličnim rezultatima hrvatskih jedriličara na svjetskim i europskim prvenstvima te Svjetskom kupu. Šime Fantela i Igor Marenić u klasi 470 ne mogu se podičiti samo olimpijskim zlatom već i naslovom svjetskih prvaka osvojen u argentinskom San Isidru, 20-tak kilometara od Buenos Airesa. Šime i Igor već su uoči plova za odličja imali velikih 14 bodova prednosti ispred Novozelanđana, pa su se nakon Rungsteda 2009. po drugi puta popeli na svjetski tron. Na Europskom prvenstvu u Palma de Mallorci Fantela i Marenić su bili srebrni, a pobijedili su na prestižnim regatama Svjetskog kupa u Hyeresu i Weymouthu.
 
Iako nije nastupio na OI u Riju, godinu će pamtiti i Milan Vujasinović koji je na Europskom prvenstvu klase finn u Barceloni uzeo broncu, dok je u istoj klasi Ivan Kljaković Gašpić pobijedio je velikoj regati Europskog kupa u Kielu. Tonči Stipanović će zauvijek pamtiti srebro s OI u Riju, no u 2016. godini ima i treće mjesto u laseru na regati Europskog kupa u Palma de Mallorci. 
 
Rukometašima čudesna bronca u Poljskoj
 
Od 15. do 31. siječnja u Poljskoj se održalo dvanaesto europsko prvenstvo rukometaša na kojem je pobijedila Njemačka, dok je Hrvatska bila treća osvojivši 13. medalju na velikim međunarodnim natjecanjima. Hrvatski rukometaši su dva puta bili olimpijski pobjednici (1996, 2004), jednom svjetski prvaci (2003), a tri puta osvajači zlata na Mediteranskim igrama (1993, 1997, 2001). U bogatoj kolekciji medalja nedostaje im tek europsko zlato, no nažalost niti u dvanaestom nastupu na europskim smotrama nisu otišli do kraja. Ukupno smo na europskim prvenstvima osvojili pet medalja - dva srebra (2008, 2010) i tri bronce (1994, 2012, 2016). 
 
Prvenstvo u Poljskoj ostat će upamćeno i po jednoj od najnevjerojatnijih utakmica u povijesti hrvatskog sporta, pobjedi od 14 razlike protiv domaćina Poljske koja nas je odvela u polufinale.
 
Hrvatska je u Poljskoj oscilirala igrom, što i potvrđuje podatak kako su odabranici izbornika Željka Babića upisali pet pobjeda i tri poraza. Na otvaranju prvenstva hrvatski rukometaši su pobijedili Bjelorusiju sa 27:21 uz odličnu predstavu Manuela Štrleka koji je zabio devet golova. Uslijedio je poraz od Norveške (31:34), te uvjerljiva pobjeda protiv Islanda (37:28) u kojoj je briljirao Marino Marić s osam golova. Skupinu smo okončali na drugom mjesto iza Norveške, a u drugi krug smo prenijeli dva boda.
 
Na otvaranju drugog kruga Hrvatska je dobila Makedoniju (34-24), a potom je uslijedio težak poraz od Francuske (24-32). U posljednje kolo Hrvatska je ušla s malo izgleda za plasman u polufinale. Hrvatskim rukometašima trebala su dva čuda, pobjeda Norveške protiv Francuske, a potom i naša pobjeda protiv Poljske s najmanje 11 razlike. Samo su najveći optimisti vjerovali u takav rasplet, no čuda su se ipak dogodila. 
 
U šokantnom danu prvo je Norveška svladala Francusku (29-24), a potom je Hrvatska protiv Poljske ganjala pobjedu od 11 razlike i na koncu slavila s nevjerojatnih 14 razlike (37-23). Poljake su 'uništili' 'Stevie', Ivan Stevanović sa 13 obrana, Manuel Štrlek sa 11 golova, te Marino Marić sa sedam golova. U stvorenom krugu Hrvatska, Francuska i Poljska su završili sa po šest bodova iza vodeće Norveške koja je sakupila devet bodova. Naši rukometaši su prošli u polufinale s omjerom +6, Francuzi su imali +2, a Poljaci -8.
 
Nažalost, u polufinalu je Hrvatska izgubila od Španjolske 29-33. Bilo je to čak 17. polufinale hrvatskih rukometaša na velikim natjecanjima, ali i osmi poraz pri čemu peti uzastopce. Bilo je to i treće uzastopno polufinale na europskim prvenstvima koje smo izgubili. Ipak, u susretu za broncu Hrvatska je pobijedila Norvešku 31-24 uzvrativši Norvežanima za poraz u skupini. Bila je to nervozna utakmica s brojnim pogreškama na obje strane, a u takvoj igri bolje su se snašli naši 'kauboji'. U susretu za zlato Njemačka je pobijedila Španjolsku 24-17 osvojivši drugu europsku zlatnu medalju nakon 2004. godine i slavlja u Sloveniji.
 
Pet medalja naših paraolimpijaca
 
Od proglašenja hrvatske samostalnosti Olimpijske igre u Rio de Janeiru bile su najuspješnije za naše sportaše i sportašice, a Rio se pokazao sretnim i za naše sportaše s invaliditetom. Naši paraolimpijci osvojili su pet odličja, pri čemu dva zlata, dva srebra i jednu broncu. Uspješnije su bile tek one u Pekingu s tri zlata i srebrom.
 
Hrvatsku je predstavljalo 19 sportaša, a najuspješniji su bili atletičari s tri medalje - zlato je osvojila Mikela Ristoski u skoku u dalj, Zoran Talić je u istoj disciplini bio drugi, dok je Velimir Šandor osvojio treće mjesto u bacanju diska. Raduje što je stolni tenis osvojio svoje prve medalje. Sandra Paović je bila 'zlatna' u singlu, dok su Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić osvojile drugo mjesto u ekipnoj konkurenciji. Osvojivši srebrnu medalju Anđela i Helena upisale su se u povijest hrvatskog sporta osoba s invaliditetom kao osvajačice prvog ekipnog odličja na paraolimpijskim igrama. Sve dosadašnje medalje osvojene su u pojedinačnoj konkurenciji.
 
Martin i braća Sinković osvojili europsko zlato
 
Njemački Brandenburg je 6. do 8. svibnja bio domaćin 10. izdanja europskog veslačkog prvenstva. Na prvenstvu je nastupilo 520 športaša iz 34 zemlja, a hrvatske boje branilo je šest veslača i dvije veslačice u pet disciplina. Najveći uspjeh ostvarili su Damir Martin u samcu, te braća Martin i Valent Sinković u dvojcu na pariće osvojivši zlatne medalje. Braća Sinković su u Njemačku doputovali kao svjetski prvaci i pobjednici Svjetskog kupa. Svoju dominaciju potvrdili su i na EP-u. Osvojili su zlato pobijedivši u finalu Nijemce sa više od sedam sekundi prednosti. Bila je to njihovo drugo zlato na EP-u u ovoj disciplini nakon što su slavili i 2012. u Vareseu.
 
Zlato je osvojio i Damir Martin u samcu obranivši naslov europskog prvaka iz Poznanja 2015. Martin je pobijedio ispred Litavca Mindaugasa Griskonisa sa čak 14 sekundi prednosti. Luka Radonić je u finalu lakih samaca utrku završio na šestom mjestu, dok su sestre Karla i Marcela Miloševiću dvojcu bez kormilara zauzele peto mjesto u B finalu, što je bilo ukupno 11. mjesto. David Šain i Vitomir Čavrlj zauzeli su 13. mjesto u dvojcu na pariće.
 
Izvor HINA Piše Ivan Janković FOTO Pixell