Od 1.-3. Svibnja Zagreb je ugostio džudaški GP, u Ledenoj dvorani Doma sportova. Hrvatska je već treću godinu za redom domaćin ovoga prestižnog natjecanja.
 
Kalendarom Međunarodne džudo federacije odlučeno je da u Zagrebu počne skupljanje bodova za OI u Rio de Janeiru. Upravo zato, Zagreb su pohodili predstavnici iz čak 53 zemlje, na najjačem do sad džudaškom natjecanju u Lijepoj našoj.
 
Već treću godinu u Hrvatsku dolazi i predsjednik Međunarodne džudo federacije, ali i od nedavno ponovo potvrđeni predsjednik Sport Accorda, asocijacije svih sportskih federacija svijeta, g. Marius Vizer. Kako je u funkciji predsjednika Sport Accorda nedavno, na Konvenciji u Sočiju, pred krcatom dvoranom i uz TV prijenos, sjedeći uz Thomasa  Bacha, predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora otvoreno napao Međunarodni olimpijski odbor, tražeći korijenite promjene u funkcioniranju MOO-a, ne birajući riječi, njegov je govor postao najspominjaniji govor u svijetu sporta, osim na žalost u Hrvatskoj. Upravo zato boravak g. Vizera u Zagrebu iskoristio je predsjednik HZSN-a, Jura Ozmec i napravio intervju za Sportsku televiziju, kojega prenosimo:
 
Treći ste put u Hrvatskoj, na GP u džudu. Prvi je puta bilo u Rijeci, lani je bilo u maloj dvorani, a evo nas sad u velikoj dvorani Doma sportova. Jeste li zadovoljni napretkom u ove 3 godine?
- GP natjecanja su dosegla svoj vrhunac. To su naša najvažnija natjecanja. Ovdje imamo predstavnike 53 zemlje i gotovo 450 sudionika, znači to je veliki događaj.
 
Bliski ste s organizatorima i slažete li se da je organizacija svake godine sve bolja?
- Dvorana je dobra, kvaliteta džuda također, a organizaciju sad ne bih komentirao. Naime, ako bismo iduće godine bili u velikoj Areni, to bi bilo puno bolje. Naravno, to je pitanje za organizatore i ako bismo stvarno ušli u Arenu nadam se još uspješnijem natjecanju.
 
Za organizatore je važno da je ovo natjecanje prvo u nizu olimpijskih kvalifikacija. Što vi očekujete od cijelog tog kvalifikacijskog perioda?
- Važno je reći da je cijeli sustav jako važan za džudo. Sastoji se od više od 10 GP natjecanja, od Grand Slamova, jednog Mastersa i SP-a svake godine osim olimpijske. Dakle, natjecanja sama za sebe imaju svoju vrijednost bez obzira jesu li olimpijske kvalifikacije. No, ako jesu, još su atraktivnije za nacionalne saveze i natjecatelje koji se natječu, a kako se približavaju olimpijske igre, intenzitet samo raste. 
 
Džudo je visoko rangiran u olimpijskoj obitelji. Kako postići još viši stupanj i kako tu razinu održati?
- Svakoga dana se trudimo podići razinu džuda, strukturu, organizaciju i pristup sportu. Surađujemo s medijima, s partnerima, ali pokušavamo unaprijediti i tehničke sposobnosti sportaša. Već sad želimo osigurati ekipno natjecanje u džudu na OI u Tokiju 2020., pa se nadam da ćemo sve te ciljeve dostići i dići atraktivnost našega sporta, veću popularnost i više uspjeha. 
 
S ove strane, kao predsjednik IJF-a trudite se unaprijediti džudo na OI i radite sve u tome smjeru. S druge strane, kao predsjednik Sport Accorda baš se i ne slažete s načinom funkcioniranja MOO-a? U Sočiju ste nedavno vrlo glasno zamjerili g. Bachu. Objasnite nam što konkretno?
- Osobno i kroz džudo sport svjestan sam svih vrijednosti olimpizma i potpuno podržavamo olimpijske igre. Kad je o strukturi Međunarodnog olimpijskog odbora riječ, siguran sam da nam trebaju reforme. Govorim „nama“ jer i džudo i nebrojeni drugi sportovi dio su olimpijske obitelji i provode reforme. Svaka međunarodna federacija trudi se biti bolja. Zato i MOO treba reformu sustava, jer je on star. Sve počiva na Olimpijskoj povelji, koja jest najviša stepenica humanosti i olimpijskog društva, ali svejedno joj treba reforma kojom bi se sredila organizacija, prvenstveno transparentnost, kriteriji, principi i pravila.
 
Imate li neke konkretne prijedloge?
- Prvo nam treba da sve međunarodne sportske federacije budu dio olimpijske obitelji. Nakon toga trebamo bazična pravila za razvoj svakoga sporta. Ujedno, trebamo i specifična pravila u strategiji prema medijima. Ne slažem se s cijenom Olimpijske televizije, koja stoji pola milijarde dolara, jer za digitalnu platformu to je previše. Dakako, u sustavu u kojem je danas samo 45 ljudi u MOO-u izravno iz sporta, a čak 70 iz svojevrsne dinastije  očito nema više korijenskih pravila niti sportske etičnosti.
 
Vaša organizacija, Sport Accord već ide tim smjerom, možete li nam pojasniti što biste iz Sport Accorda primjenili u MOO-u?
- U Sočiju sam, u svojem govoru, govorio kao sportaš, a ne kao predsjednik Sport Accorda, jer ne možete usporediti sadržaj Sport Accorda s tradicijom MOO-a, koji se razvija dulje. No, i tamo ima stvari koje treba mijenjati i popraviti, a novi odnosi trebaju se izgraditi. U Sport Accordu svake godine imamo Konvenciju, Forum sporta i posla, imamo 4 multisportske igre (Igre na pijesku, Umne igre, Borilačke igre i Urbane igre), a pomažemo međunarodnim federacijama s programima za cjelokupno funkcioniranje, doping pomoći, zdravstvenim servisima ili marketinškim i medijskim strateškim planovima. Sve to dajemo na bazi kalendara koje ima svaka međunarodna zajednica.
 
Rekli ste da ste protiv Olimpijske televizije, a sami ste ju htjeli pokrenuti, nešto slično?
- To je originalno moja ideja, vjerojatno će i g. Bach reći da je on to smišljao dugo, ali uspostaviti digitalnu platformu, za to vam ne treba 450 milijuna dolara!
 
Jeste li se vidjeli ili čuli s g. Bachom nakon Sočija?
- Nismo se čuli. Ja sam otvoren za bilo koji dialog, ne bismo li našli rješenje, zajednički i počeli akciju za blagodat sporta, te zajedništvo u ime harmonije između MOO-a i Sport Accorda sa svim sportskim udrugama.
 
Federacije poput atletske, streljačke, FIFE i sličnih su već rekle da će istupiti iz Sport Accorda. Postoji li ta opasnost?
- Da, mogućnost postoji. To je na njima, dakako, ali odluke su donešene prebrzo. Nitko od vođa tih federacija nije se posavjetovao s nacionalnim savezima, koje su glasale da uđu u Sport Accord. Kako ja to vidim, sve je na njima, a mi idemo dalje, razvijamo djelovanje i povezanost sa svim sportskim organizacijama koje žele biti partneri ili članovi Sport Accorda,
 
Prvi se pobunio Lamine Diack, predsjednik IAAF-a, njemu ste jedinom spočitnuli javno ulogu njegova sina i navodne pronevjere velikih novaca iz kase IAAF-a?
- Otvoren sam za bilo koju suradnju, ne želim više komentirati odluku g. Diacka, samo ću ponoviti što sam rekao, da neki žive za sport, a neki od sporta. Na svakome je da odluči o svojoj sudbini i kojim će putem krenuti u interesu svoje sportske obitelji. Nadam se da ću uskoro s novim vodećim ljudima IAAF-a sjesti i raspraviti o budućnost suradnje.
 
Kako vidite neposrednu budućnost, a kako budućnost za 10 godina u suradnji MOO-a i Sport Accorda? 
- To će ovisiti o reakciji g. Bacha. On je proučio sadržaj moje objave, on je pošten i razumjet će što sam tražio, što predložio, a što je bila kritika. Ako smo otvoreni, shvatit ćemo situaciju, a  ovisno o odluci MOO-a i mi ćemo graditi našu strategiju za budućnost.
 
Netko je napisao da većina članova vašeg IO nije znala da ćete napasti IOC, je li to istina?
- Da, točno je. Ne mislim da govor predsjednika treba ići na odobravanje Savjetu ili bilo kome drugom. Nikad nisam vidio da se predsjednik konzultira što smije, a što ne smije reći u svojem govoru. Točno, bio je to malo otvoreniji govor, ali sve za dobrobit sporta i sportaša. Jednom je netko trebao reći istinu, jer to i jest istina.
 
Vjerujem da niste sami, da ima i onih koji vas podržavaju?
- Kad govorim, ja predstavljam svoje iskustvo i svoju osobnost. No, iskreno, mnogi moji kolege, gotovo svi, godinama već govore isto, dijele ista razmišljanja. Kad dođe vrijeme za iskazati to javno, mijenja se slika, baš kako ste i vidjeli.
 
Mislite li da zbog svega toga džudo sport može ispaštati?
- Džudo nema ništa s time, jer je džudo izvrsno razvijen, a ovdje ne pričamo o osvetama ili akcijama protiv onoga što sam rekao, jer sam rekao istinu, u ima svjetskoga sporta i svih sportaša, za dobrobit nacionalnih i međunarodnih federacija, pa čak i olimpijskoga pokreta. Siguran sam da tamo nisu svi baš presretni sa sadašnjom strategijom.