Nekada su sportaši imali za fiću, danas za cijeli hotel

Najbolji nogometaš Europe 1968. George Best godišnje je dobivao samo 30.000 funti – piše Karlo Ledinski, novinar VL

 

Josep Guardiola na ljeto će iz Bayerna prijeći u Manchester City te postati najbolje plaćen trener svijeta. Po sezoni će zarađivati čak 15 milijuna funti, odnosno 41.000 funti dnevno (oko 400.000 kuna). Guardiola će biti uvjerljivo najbolje plaćen trener na Otoku, a imat će veće prihode i od najbolje plaćenog igrača Premiershipa Wayne Rooneya, koji u Manchester Unitedu dobiva 13,5 milijuna funti godišnje.

 

Plaće u nogometu otišle su u neslućene visine, potvrđuje to i podatak da samo za plaće klubovi u Premiershipu godišnje izdvajaju milijardu i 872 milijuna funti! Rekorder je Chelsea sa 215 milijuna, a slijede Manchester United sa 205 te Manchester City sa 193. Koliko je enormno, a možda i nepotrebno povećanje plaća, Englezi su pokazali uspoređujući sadašnje vrijeme s krajem 60-ih godina, kada je najbolji nogometaš bio legendarni George Best. Naime, cijela momčad crvenih vragova, u kojoj su bili igračine poput Georgea Besta, Denisa Lawa, te Sir Bobbyja Charltona, zarađivala je 204.000 funti, što je točno 1000 puta manje nego što ukupno zarađuju sadašnji crveni vragovi. A još je veća razlika u prihodima od TV prava u ta dva razdoblja. Manchester United 1969. za cijelu godinu dobio je 1334 funte od televizijskih prava, dok je protekle sezone dobio 107,7 milijuna funti. Nadalje, Manchester United je 1969. od utakmica uprihodio 556 tisuća eura, a prošle sezone 90,6 milijuna.

 

Slaven Zambata, legendarni nogometaš iz kultne Dinamove generacije 1967., prisjetio se tih godina:

– Uh, od ovih današnjih cifri koje dobivaju nogometaši boli glava. Nedavno sam s bivšim suigračima izračunao da jedan naš vrhunski reprezentativac poput Modrića i Rakitića u tri tjedna zaradi koliko smo mi u cijeloj karijeri. A i te odštete za transfere otišle su u nebo. 

 

- Nekada su Beara, Zebec, Čajkovski i Horvat odlazili za odštetu od 10.000 maraka – prisjetio se Lamza i dodao:

 

– U Dinamu 60-ih godina ugovor nam je bio 3000 dinara, i ja i Lamza i Marković imali smo toliko. U usporedbi s današnjim primanjima nogometaša to je bio sitniš. Od kluba smo dobivali i blokove, kupone za hranu. Imali smo i podstanarske sobe. Sjećam se, sa svojim prvim profesionalnim ugovorom kupio sam si 1964. godine ford taunus 17 M. Onda sam bio faca, ha-ha...

 

 

Za osvojeni Kup velesajamskih gradova svatko od dinamovaca, pa tako i Zambata, dobio je milijun dinara.

 

– Sjećam se, to je bilo taman za fiću!

 

Nogometaši tada nisu puno zarađivali, no bili su snalažljivi.

 

– Mogli smo putovati jer smo zbog sporta imali kolektivnu putovnicu. A na putovanjima po inozemstvu kupovali smo radija, televizore te ih prodavali u Hrvatskoj. Stalno smo na putovanjima kupovali gramofonske ploče Sinatre, Elvisa, Raya Charlesa. Zbog toga su nas žene obožavale, imati gramofonsku ploču tada je značilo više nego da danas neki nogometaš vozi porsche – prisjetio se lijepih vremena Zambata i sa smiješkom dodao:

 

– Žoga, Belin i Čajkovski uvijek su mi prigovarali što im puštam samo Franka Sinatru.

 

Na kraju je Zambata zaključio:

– Cijene u nogometu počele su previše divljati, nogomet je postao jedan od 3-4 najveća biznisa svijeta. Neki mi kažu da sam se rodio u krivo vrijeme jer danas bih kao nogometaš bio milijunaš. No ja ne žalim, to vrijeme nikada ne bih mijenjao!

 

Nekada su od plaće vrhunski nogometaši mogli kupiti fiću, a današnje najveće zvijezde kupuju si cijele hotele. Tako je Cristiano Ronaldo prije 10-ak dana kupio hotel u Monte Carlu za 120 milijuna eura. I to od pretendenta za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. No, kao što Zambata kaže, prijašnji nogomet i sport općenito bio je romantičan, za razliku od ovoga današnjeg. 

 

 

I u drugim sportovima, ne samo u nogometu, primanja su bila neusporedivo manja prije 50-ak godina. Tadašnji najbolji stolnotenisač Europe, Zagrepčanin Dragutin Šurbek, za osvajanje turnira dobivao je praktične, a ne novčane nagrade.

 

– Za osvojeni turnir 1965. dobio sam dvije tone ugljena i metar drva. Bila je to praktična nagrada, u to vrijeme svi su ložili i sve sam zapalio. Za osvojene turnire dobio sam i televizor, pisaću mašinu, a na turniru kategorije današnjeg stolnoteniskog Grand Slama bicikl poni – rekao je Šurbek.

 

Hokejaši Medveščaka, koji su krajem 60-ih stalno punili Šalatu, igrali su za hranarinu i bonove za market, dok je tenisač Nikola Pilić, koji je tada bio top 10 igrač, dobivao sitniš u odnosu na današnje sportaše. Naime, pobjednik Wimbledona dobivao je svega nekoliko tisuća funti. Danas pak pobjednik Wimbledona dobiva 1,85 milijuna funti! A Nikola Plećaš, prvi košarkaš koji je zaludio Zagrepčane, za dolazak u lokose dobio je – sportsku torbu! Bila su to romantična vremena, kada se igralo za slavu, ne za novac...

 

 PRENOSIMO Večernji list PIŠE Karlo Ledinski FOTO DPA/Pixell i Marko Lukunić/Pixell