EN
HR
Ivana Renić i Bruno Erent bit će upisani u povijest hrvatske atletike kao prvi sportaši koji su na jednom velikom natjecanju nastupili u disciplini 50 kilometara hodanje – piše Damir Mrvec, novinar VL.
Riječ je o disciplini koja je bila uvrštena od prvog Europskog prvenstva u Torinu 1934. godine, ali samo u muškoj konkurenciji. Brzo hodanje za žene prvi se put pojavljuje na Europskom prvenstvu u Splitu 1990. godine, ali na 10 kilometara, da bi od 2002. žene hodale 20 kilometara. Prvi put u povijesti europskih prvenstava žene će hodati na 50 km.
– Inače, moja je disciplina brzo hodanje na 20 kilometara, ali kako je u Berlinu gotovo dvostruko duža staza, odlučila sam probati. Vidjela sam da je norma ostvariva i evo me ovdje – istaknula je Ivana.
UTRKA NA 36 STUPNJEVA!
Zanimljivo je da brzog hodanja nije bilo u programu europskih prvenstava 2012. i 2016. godine, a jedini hodač koji je uspio triput osvojiti europsko zlato jest Francuz Yohann Dinitz. Po dva naslova imaju Poljak Korzeniowski, Talijan Pamich i Nijemac Hoene.
Ivana će za dva tjedna napuniti 22 godine, a već je hrvatska rekorderka na 5, 10 i 20 kilometara hodanja. Sve rekorde ishodala je prošle godine. Normu za EP ishodala je u slovačkim Dudincima, a njezino vrijeme bilo je čak ispod pet sati.
– U dobroj sam formi. No brine me samo vrijeme. Najave su da će danas u Berlinu biti oko 36 Celzijevih stupnjeva. Istina je da je start rano, u pola devet, ali taman u finišu ćemo hodati po najvećem suncu – istaknula je Ivana koja se u budućnost vidi kao nutricionistica.
S obzirom na specifičan položaj tijela prilikom brzog hodanja, uhvatite li se nekad kako, primjerice, u dućan idete brzim hodom?
– Ha-ha. Ne. Kad ne treniram, ipak hodam normalno. Inače nikad ne volim kasniti pa nema potrebe za brzim hodom kada idem nekamo na sastanak ili slično – istaknula je Ivana.
Uglavnom trenira s klupskim kolegom Brunom i bila je jako sretna kada se i on našao na listi putnika za Berlin. Kako nije imao normu, Bruno je izborio nastup putem liste čekanja. Bruno je višestruki državni rekorder te je u hodačkim disciplinama osam puta poboljšao hrvatske rekorde na 5000, 10.000 metara i 50 kilometara, a 2014. popravio je državni rekord Valerijana Pupavca na 5000 metara koji je bio star 43 godine. Prvi je predstavnik u brzom hodanju iz Hrvatske koji je nastupio na Univerzijadi (2015.) i Europskom kupu (2015. i 2017.). Također se natječe u trčanju te je bio hrvatski reprezentativac u planinskom trčanju i krosu i osvajač srebrne medalje na Prvenstvu Hrvatske u maratonu. On je šest godina stariji od Ivane.
– Plesni kukovi, laki koraci, čvrsta glava i upornost najvažnije su predispozicije za bavljenje brzim hodanjem – rekao je Bruno koji je na početku svoje karijere trenirao uglavnom trčanje na duge pruge.
– Ljudi koji su se u to vrijeme bavili brzim hodanjem bili su mi smiješni, odnosno kretali su se za mene smiješnim načinom – kaže Erent, a nakon brojnih ozljeda na kraju se počeo baviti brzim hodanjem.
– Ivana i ja želimo na Igre u Tokiju 2020. godine, mislim da imamo realne šanse da se kvalificiramo – rekao je Erent koji se nedavno zaposlio u Hrvatskom atletskom savezu.
Na upit koliko prehodaju dnevno za trening Ivana kaže:
– Ovisi koliko sati treniramo. Nekad dva, nekad četiri sata. Vjerujem da dnevno prehodam između 20 i 30 kilometara, a Bruno je jednom na treningu prehodao 60 kilometara – rekla je Ivana.
KREĆU S MJESTA TERORIZMA
Start i cilj brzog hodanja, kao kasnije muškog i ženskog maratona, bit će na trgu Breitscheidplatz, na mjestu gdje se 2016. godine dogodio teroristički napad. Napad se dogodio tijekom božićnog sajma, ukupno je poginulo 12 osoba, dok je 56 ozlijeđeno.
Istina, dogodio se taj napad, ali ovim atletskim eventom želimo poslati poruku da se nećemo klanjati onima koji žele uništiti naše društvo – poručio je Svein Arne Hansen, predsjednik Europskog atletskog saveza.
PRENOSIMO Večernji list PIŠE Damir Mrvec FOTO/arhiva VL
