EN
HR
U Hrvatskoj se čak 62 posto građana ne bavi nikakvom tjelovježbom, a država za sport izdvaja najmanje u Europskoj uniji – piše Dražen Brajdić, novinar VL.
Nakon sedam radionica, u čiji je rad bilo uključeno 395 sportskih djelatnika te nakon dubinskih intervjua sa 20-tak stručnjaka različitih profila, u Vladi Republike Hrvatske predstavljen je nacrt Nacionalnog programa sporta za razdoblje od 2019. do 2026. što će biti i polazište novog Zakona o sportu.
Prva je to strategija sporta koju je Hrvatska ikad dobila, a trebala ju je imati još u prošlom desetljeću jer je na to obvezivala i zakonska odredba iz 2006. godine.
Nacionalni program koji je s ovim pušten i u 30-dnevnu javnu raspravu predstavili su zamjenik državne tajnice za sport Krešimir Šamija, dopredsjednica HOO-a Sanda Čorak (voditeljica radnog tijela za izradu ovog dokumenta), ali i ministar financija Zdravko Marić jer sve te nove ideje trebat će netko i financirati.
Osim toga, Marić je ministar u vladi premijera Plenkovića koji najviše drži do sporta vjerojatno i zbog toga što je sam igrao košarku, a danas je teniski rekreativac. Valjda zato i jest s toliko zanimanja pratio kretanje rezultata u Melbourneu obavještavajući novinare, tijekom presice, kako stoji Marin Čilić u dvoboju sa Španjolcem Verdascom.
- Suština ovog dokumenta sadržana je u njegovu naslovu, a on je "Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na sportske uspjehe". Nema tog izdvajanja za sport koje može parirati onome što dobivamo od sporta i meni je drago da smo od igara na sreću uspjeli zadržati udio od 35 posto za sport, a ja osobno uvijek ću se zalagati i za povećanje tih sredstava. Naravno da smo mi svi pod dojmom rezultata naših elitnih sportaša, no nužno je više se posvetiti djeci da se od najmanjih nogu razvija kult bavljenja sportom što bi bio doprinos zdravijoj naciji i većoj kvaliteti života u našoj zemlji - kazao je ministar dodavši u šali:
- S moje strane ide velika zahvala Središnjem državnom uredu za sport, ali i državnoj tajnici Janici i njenom tek rođenom sinu Oskaru koji su također dali svoj doprinos ovom dokumentu.
Ministar i zamjenik državnog tajnika ponosno su isticali da je proračun za sport od 2016. narastao sa 217 na 336 milijuna, no ministar je istovremeno i zabrinut što se je na ime protestiranih jamstava za brodogradilište Uljanik platilo osam puta više.
U državi u kojoj se čak 62 posto građana ne bavi nikakvom tjelovježbom (u Sloveniji je ta brojka 25 posto) i koja za sport izdvaja iznimno skromnih 0,07 posto BDP-a (najmanje u Europskoj uniji), realizacijom ovog programa te bi se brojke trebale promijeniti. A to će se dogoditi ako se uistinu uredi područje financiranja sporta (s mogućim poreznim olakšicama), poveća broj građana broj djece koja se bave sportom, ako se unaprijedi skrb o sportašima i stručnim kadrovima, poboljša sportska infrastruktura ....
A rezultati naših elitnih sportaša na međunarodnoj sceni trebali biti još bolji ako uistinu dođe i do preciznije kategorizacije sportova razvrstanih po uspješnosti, ukorijenjenosti (tradiciji), raširenosti u svijetu, masovnosti u Hrvatskoj ...
PRENOSIMO Večernji list PIŠE Dražen Brajdić FOTO Jurica Galoić/PIXSELL
