„Znam da će biti još otpora prema financijskoj disciplini, ali nemam s time problema. Mogu me svi mrziti, ali ovo radim volonterski i želim nešto promijeniti“ - kaže nova čelnica Riječkog sportskog saveza - piše Kristian Sirotich, novinar NL.
Mnogi će reći da vrhunski sport u Rijeci nikad nije bio na nižim granama, odnosno da mnogi klubovi nikad nisu lošije financijski stajali nego što je to sada slučaj. Treba li od toga bolji povod za razgovor s Doroteom Pešić Bukovac, predsjednicom Riječkog sportskog saveza, institucije što servisira riječki sport na mnoge načine. Za klubove najvažniji je onaj trenutak u kojemu RSS transferira novac iz programa javnih potreba, a po tom pitanju u krovnom riječkom sportskom tijelu imaju se čime pohvaliti. Prvi put nakon 2008. godine klubovima je isplaćeno gotovo sve što im je u ovom vremenskom razdoblju i moralo biti isplaćeno.
- Čim nitko ne zove znači da je sve OK - pomalo u šali reći će Dorotea Pešić Bukovac, predsjednica RSS-a, koja je na funkciji naslijedila Samira Baraća. Prvo kao v.d., a nakon toga sa svojim mandatom.
- Malo se je ustalila ta financijska disciplina, ‘ajmo je tako nazvati, potpore iz Grada, a i u RSS-u dosta radimo na tome da prikupljamo sredstva s drugih strana, kao što su recimo Europski fondovi i trenutačno imamo 14 aktivnih projekata. Također, aplicirali smo Središnjem državnom uredu za sport za projekte Rijeka pliva i RI Move i za svaki smo dobili po 120 tisuća kuna. Naravno, sredstva iz projekata su namjenska i ne mogu se koristiti ni na koji način osim za ono čemu su namijenjena. Ali svaki novac što dođe, dobro dođe. Što se financija tiče s jedne strane tražimo gdje ćemo dobiti sredstva, a s druge strane i u klubove treba uvesti tu financijsku disciplinu i to zastupam od prvoga dana.
Kada kažete da treba uvesti financijsku disciplinu na što konkretno mislite?
IZVJEŠĆE I KONTROLA
- Svi klubovi što se javljaju na javne potrebe moraju dati nekakav plan, program, projekt, broj članova i na bazi toga se dobijaju bodovi, odnosno financijska potpora. Kada dođe završni račun vidite da to baš i nije usuglašeno. Recimo, prijavljen je prihod od članarina 13 tisuća kuna godišnje, a navedeno je da imaš 300 članova. Ne možeš imati 300 članova i godišnji prihod od članarina u iznosu od 13 tisuća kuna. Dakle, onaj klub koji ne bude podnio mjesečno izvješće o utrošenim sredstvima neće dobiti iduću dvanaestinu što ga pripada. I tako sve dok ne opravda sredstva koja je dobio. I onda se iz mjeseca u mjesec može pratiti financijska situacija i ne mogu se dogoditi situacije u kojima se pojavljuju tako velike financijske dubioze, kao što je to do sada bio slučaj. I to podnošenje izvještaja već je u tijeku. Kontrolirat ćemo i broj članova, ali kvalitetniji uvid u taj dio imat ćemo kod završnog računa na kraju godine.
Kakva je reakcija klubova?
- Koliko ja znam pozitivna. No, neće se to sad sve odmah posložiti i raščistiti, ali krenut ćemo s financijskom disciplinom i svima će biti bolje da imaju jasnu situaciju. Naravno, s druge strane to se očekuje i od RSS-a, naša obaveza je da klubovi sredstva dobivaju na vrijeme i da klubovi tim sredstvima mogu raspolagati. Obostrana komunikacija mora postojati. Ne možeš trošiti javni novac na čudne načine. Klubovi koji nisu predali završni račun na Finu, a to im je zakonska obaveza, do sada su i dalje dobivali sredstva iz proračuna. Sada smo i to zaustavili. Onaj tko nije predao završni račun ne može dobiti novac od RSS-a. Da ne govorim da smo servis klubovima za računovodstvo i za sve ostalo. I to se ne naplaćuje. Znam da će biti još otpora prema financijskoj disciplini, ali nemam s time problema. Mogu me svi mrziti, ali ovo radim volonterski i želim nešto promijeniti. Ne želim da RSS bude samo posrednik u transferu novca.
KVARNER NEĆE PROPASTI
Ima riječkih klubova koji su trenutačno u velikim problemima?
- Kada sam došla bila su dva goruća problema, Ženski rukometni klub Zamet i Košarkaški klub Kvarner. Što se Zameta tiče uspjeli smo naći tko će voditi klub, uz roditelje koji su se angažirali oko svega toga. Mislim da ta priča ide u dobrom smjeru. Što se tiče Kvarnera imali smo sastanak s ljudima iz kluba i pokušala sam im objasniti na koji način možemo rješavati njihov problem. Dobili su nekakve upute i pomoć za pregovore oko tih dugova da bi se vidjelo koliko se dug može umanjiti, treba vidjeti kolike su potpore iz RSS-a i koliko se može dobiti od sponzora i nakon toga vidjeti koliko ima slobodnih sredstava i u toj vrijednosti podići kredit da bi se dugovi zatvorili. To je jedno rješenje. Drugo rješenje je - stečaj. No, mi za tu opciju nismo, već da se pronađe modus da klub nastavi funkcionirati.
Dug od 800 tisuća kuna je strašno veliki problem. Ostaviti 800 tisuća kuna duga i otići, ostaviti vrući krumpir nekome drugome da se njime bavi, u najmanju ruku nije korektno. Ako imaš tvrtku i napraviš takav dug imaš i odgovornost. Kod Kvarnera je problem i taj što moraju odraditi i novu Skupštinu. Dakle, imali su Skupštinu prošle godine, izabrali su predsjednicu Romanu Mirašević-Kocijan, ali su zaboravili skinuti ovlasti Marku Šamaniću i to sada moraju učiniti.
Kvarner, dakle, neće propasti?
- Neće. Imat ćemo malo više posla oko njega, ali neće propasti. Ne bi bilo baš zgodno da drugi put Kvarner propadne. Treba ga očuvati.
Generalna ocjena riječkog sporta, svi se žale da je sport na zapećku zbivanja i u nikad težoj financijskoj situaciji?
- Mislim da je taj težak period iza nas i da stvari idu na bolje.
Termini su izazvali određenu dozu polemike u sportskim krugovima?
- Termini su napravljeni prema potrebama kako su klubovi prijavili i ništa im se neće oduzeti. Problem je što neki klubovi imaju prijavljeno termina više nego što im treba pa kad dođeš u dvoranu tamo nikoga nema. I to se mora riješiti. Svi moraju dati realne potrebe. Klubovi će dobiti ono što im je potrebno.
PRENOSIMO Novi list PIŠE Kristian Sirotich FOTO/arhiva NL