Da je sport, pak čak i onaj amaterski, davno prošao fazu gombanja i trčanja za loptom, naznačio je i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša – piše Dražen Brajdić, novinar VL.
Usred snažnog udara koronavirusa na hrvatski turizam, u organizaciji Instituta za turizam održan je panel s radnim naslovom “Sportski turizam u Hrvatskoj – možemo li više i kako?”.
Tijekom ovih rasprava, doznali smo da itekako možemo bolje jer su turisti kad je riječ o zadovoljstvu boravkom u našoj zemlji sve manje zadovoljni sportskom ponudom. Istaknula je to u svom uvodu Sanda Čorak, znanstvena savjetnica u Institutu za turizam, ali i dopredsjednica HOO-a.
TREBAMO TURISTE ŽELJNE AKCIJE
– O sportskom turizmu govorimo najčešće kada organiziramo važne međunarodne priredbe i tada se bavimo pitanjima opravdanosti ulaganja u takve manifestacije. A znatno se rjeđe bavimo pitanjima razvoja sportskog turizma, njegovu doprinosu razvoju turizma, produljenju sezone ili povećavanju potrošnje. Rezultati istraživanja Instituta za turizam iz 2018. pokazali su da je sportska rekreacija, kao motiv dolaska u Hrvatsku porasla sa sedam posto u 2014. na 20 posto u 2017.
Interes za Hrvatsku kao destinaciju za aktivan odmor bio bi puno veći kada bi turisti unaprijed znali čime sve Lijepa Naša od sportske infrastrukture raspolaže i koje sadržaje nudi. Iako HOO već radi na jednoj takvoj aplikaciji, s prijedlogom rješenja javio se jedan od vodećih domaćih hotelijera Jako Andabak:
– Pa ljudi moji, to je samo pitanje angažmana. Tu je dovoljno angažirati jednog čovjeka s kamerom i on će vam u dva mjeseca obići cijelu Hrvatsku i snimiti sve sportske objekte.
Bi li se to moglo učiniti u dva mjeseca ne znamo, ali znamo da bi se za to trebala zauzeti država koja bi trebala sudjelovati i u gradnji infrastrukture čime bi se privuklo turiste željne akcije, ali u sinergiji s lokalnom zajednicom. S obzirom na to da je u hrvatskom turizmu golf vrlo česta priča, ali samo priča, predsjedniku Uprave Maistre Tomislavu Popoviću postavljeno je pitanje zašto kompanija koju vodi ne gradi terene za golf?
– Golf nije priča Maistre, Plave Lagune, Istraturista, već je to poput plaža i biciklističkih staza, dakle interes destinacija, a ne isključivo hotelijera. Kad se ne može složiti konzorcij interesa, onda se obično ide prema modelu nekretninskih investicija koje pak izazivaju otpor.
A s obzirom na to da se oko toga hotelijeri, lokalna zajednica i država nikako ne mogu složiti, mi smo i dalje na dva golf terena, a manja Slovenija ima ih već 20-tak.
– S jedne strane nismo našli načina da realni sektor ulaže, a s druge smo zakomplicirali procedure. Sve strane kao da hodaju po jajima, nitko neće reći otvoreno da do dogovora može doći jedino ako zadovoljimo interese svih strana. Pa Turci su za svojih prvih pet-šest golf igrališta zemljište dali besplatno – naglasio je državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina.
Kao što je istaknula dr. sc. Čorak, sportski turizam nisu samo natjecanja, nego i pripreme sportaša kao i rekreativni sadržaji, a dobar primjer naveo je bivši rukometni olimpijac Goran Šprem, danas djelatnik jedne turističke agencije.
– Prije sedam godina pokrenuli smo pilot-projekt sa svjetskim karate kampom za mlađe uzraste. Te 2014. imali smo 400 ljudi, a lani smo imali 5000 akreditacija, a to je 25 tisuća noćenja krajem lipnja.
SPORT JE EKONOMSKA AKTIVNOST
Da je sport, pak čak i onaj amaterski, davno prošao fazu gombanja i trčanja za loptom, naznačio je i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša:
– Ne možemo govoriti o sportu, nego o industriji sporta. U Europskoj uniji sport čini dva posto bruto domaćeg proizvoda ili oko 300 milijardi eura po čemu je iznad mnogih tradicionalnih industrija. U našem slučaju to je 1,4 posto od BDP-a. Sport je važna ekonomska aktivnost i mi već nekoliko godina mučimo Zavod za statistiku za takozvane satelitske račune iz kojih bi se to vidjelo. A kroz njih bi se vidjelo i koliko je, zahvaljujući uspjesima naših sportaša, povećana vidljivost Hrvatske na našim emitivnim tržištima. Mene brine i to što mi ne izvlačimo novac iz europskih fondova. Mi smo tu nula, a Slovenci su izvukli više od 100 milijuna eura i sagradili sportske komplekse na Planici, Pokljuki, stadion i dvoranu Stožice te čitav niz dvorana i bazena.
PRENOSIMO Večernji list FOTO Goran Stanzl/PIXSELL