EN
HR
Daleko najvišu dužnost ostvario je Zvonimir Boban koji je tri godine bio desna ruka predsjednika Giannija Infantina – piše Dean Bauer, novinar SN.
Nedavni izbor bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za članicu Međunarodnog olimpijskog odbora, "olimpijskog kardinala", kao i prekjučerašnja vijest o imenovanju Grabar Kitarović u najznačajniji dio tog istog MOO-a, Odbor za odabir domaćina olimpijskih igara, ponukao nas je na pregled najutjecajnijih Hrvata kao dužnosnika u međunarodnim sportskim tijelima.
Već je i letimice razvidno da se jedna malobrojna država kao naša može pohvaliti poprilično visokim statusom i u tom pogledu. Veličina teritorija ili broj stanovnika nisu sasvim sigurno presudni, ali sportska ostvarenja koje naše sportašice i sportaši postižu, određene sportske granice koje su pomicali u globalnim razmjerima, te njihov ugled i utjecaj na razvitak sporta svakako su bili i jesu presudni. Da naših sportaša nema na najvišim postoljima, našeg stijega na nerijetko najvišem jarbolu pobjednika najvećih natjecanja (OI, SP i EP), nedvojbeno ne bi mogli navesti velik broj hrvatskih sportskih dužnosnika u najvećim međunarodnim sportskim tijelima.
U nominalno najznačajnijem sportskom tijelu na svijetu, MOO imali smo već od trenutka osamostaljenja, jednog člana. Antun Vrdoljak (1995. - 2012.) koji je od tada slijedom dobi postao počasni član. Sada je u MOO naša bivša predsjednica, ali ne zaboravimo da je Zlatko Mateša, predsjednik HOO-a godinama već član Izvršnog odbora Europskog olimpijskog odbora. Ipak, neka nam bude dopušteno pripomenuti da smo najviše dužnosnike imali ili imamo u sportu koji je daleko najpopularniji i najrašireniji.
Daleko najvišu dužnost tu je ostvario Zvonimir Boban. Pune tri godine, od 2016. do 2019. bio je zamjenik glavnog tajnika FIFA, u biti desna ruka predsjednika Giannija Infantina i jedna od ključnih osoba u osmišljavanju određenih korekcija u pravilima nogometne igre, poglavito glede uvođenja VAR-a. Davor Šuker, predsjednik HNS-a je pak prošle godine i drugi put izabran u Izvršni odbor UEFA-e, "vladu europskog nogometa". Svojedobno je utjecajan, ne u tolikoj mjeri, bio i Riječanin Duško Grabovac, član nekoliko odbora UEFA i FIFA, opunomoćenik na tri finala nekadašnjeg Kupa UEFA, na jednom Superkupu itd.
U drugom najznačajnijem loptačkom sportu košarci, također imamo čovjeka u europskoj vladi. Stojko Vranković, predsjednik HKS-a je član Središnjeg Boarda FIBA Europe odnosno član Izvršnog odbora. U rukometu, još jednom trofejnom sportu, Tomislav Grahovac, predsjednik HRS-a je 2017. izabran za predsjednika Arbitražnog odbora IHF-a, Međunarodnog rukometnog saveza.
Ne zaostaje dakako ni najtrofejniji loptački sport, vaterpolo. Splićanin Milivoj Bebić je 2004. izabran za člana Tehničkog vaterpolskog odbora LEN (Europskog saveza vodenih sportova). Ovaj je odbor zapravo središnje vaterpolsko tijelo. Nakon nekoliko mandata u Europi, Bebić je uznapredovao, te je 2017. u Budimpešti izabran za člana Tehničkog vaterpolskog odbora FINA-e ili Svjetske organizacije.
U tenisu je najveća naša "faca" nedvojbeno Željko Franulović. Čovjek koji spada u jedne od osnivača ATP-a, a od 2006. je direktor turnira u Monte Carlu. Inače, turnira kojeg je 15 godina ranije i osvojio. U manjem tenisu, stolnom tenisu, Zoran Primorac je i dan-danas predsjednik Odbora sportaša ITTF-a, Međunarodnog stolnoteniskog saveza.
Jaki smo i u sportovima "najjačih". U boksu je primjerice, Bono Bošnjak, predsjednik HBS-a prošle godine u Moskvi izabran i u drugi mandat Izvršnog odbora EUBC-a, Europskog boksačkog saveza. U prijašnjem je mandatu, do 2018. ujedno bio i predsjednik Trenerskog odbora EUBC-a. U bijelom sportu, na skijanje mislimo, glavni organizator ovog sporta u nas Vedran Pavlek, jasno da je bio sa svojim sposobnostima prepoznat i u FIS-u, Svjetskog skijaškom savezu u kojem je bio prije jednog desetljeća izabran u najviše tijelo, Vijeće FIS.
Postoji još cijeli niz Hrvatica i Hrvata koji su obnašali ili obnašaju visoke dužnosti u svjetskim sportskim forumima. Nije nam bila nakana navoditi baš sve u svim sportovima jer za to bi bile potrebne gusto tipkane dvije stranice, ali navođenjem samo onih najrasprostranjenijih sportova, razvidan je popriličan broj naših ljudi u izvršnim, upravljačkim tijelima. Sve to ne bi bilo moguće bez hrvatskih uspjeha na sportskom polju jer oni su isključivi temelj statusa koji i na ovaj način uživa naša domovina.
NITKO KAO ANTE LAMBAŠA
U popisu značajnih Hrvata, sportskih dužnosnika u međunarodnim tijelima, jedno ime valja izdvojiti. Šibenčanin Ante Lambaša je Hrvat koji je bio daleko najviše pozicioniran u svijetu sporta. U nekim stvarima i raritetan. Pokojni Lambaša je jedini Hrvat koji je bio predsjednikom velikih sportskih organizacija. Njegovo su okrilje vodeni sportovi, plivanje i vaterpolo.
Ante Lambaša (1918. - 1993.) bio je jedini čovjek u povijesti koji je istodobno vodio LEN i FINA, dakle europsku i svjetsku organizaciju vodenih sportova. Od 1980. do 1984. bio je predsjednik FINA, a od 1982. do 1986. čelnik LEN. Štoviše, Lambaša je posljednji Europljanin na čelu FINA-e. Jedan je od utemeljitelja LEN (1947.), a od 1950. do 1974. bio je član Ureda LEN ili izvršnog tijela, a od 1968. do 1972. predsjednik Tehničkog vaterpolskog odbora LEN. U FINA -u je izabran 1960., da bi bio dopredsjednikom od 1964. di 1968., a od 1968. do 1980. rizničar FINA. Bio je jedan od inicijatora Kupa/Lige prvaka u vaterpolu.
PRENOSIMO Sportske novosti PIŠE Dean Bauer FOTO/arhiva SN
