Ideja je da se iseljenike na donaciju novca stimulira tako što bi svaki donator dobio ime na nekoj od sjedalica. Jedan od začetnika te ideje je član Izvršnog odbora HNS-a i predsjednik HNK Rijeka Damir Mišković.
– Ta je priča tek u povojima, riječ je o ideji i našem viđenju rješavanja velikog problema. U HNS-u već dulje vrijeme razgovaramo o tome da hrvatsku dijasporu uključimo u gradnju stadiona, a još od veljače spreman je video tog stadiona za prezentaciju našim iseljenicima. Imamo i početne nacrte, ideju kako bi stadion trebao izgledati. No, odlazak na turneju po Sjevernoj i Južnoj Americi te Australiji zaustavila je pandemija koronavirusa – rekao je Damir Mišković.
PRIJAVA I ZA FONDOVE EU
Ideja je da se iseljenike na donaciju stimulira tako što bi svaki donator dobio ime na nekoj od sjedalica. A na turneju u SAD, Južnu Ameriku i Australiju išla bi najjača moguća postava HNS-a predvođena predsjednikom Davorom Šukerom, izbornikom Dalićem, Marijanom Kustićem i Damirom Miškovićem. U Australiju bi sigurno putovao i Josip Šimunić koji uživa velik ugled među tamošnjim Hrvatima.
– Treba nam samo jedan veliki sastanak političara, Dinama, HNS-a, Uefe i Fife te prijava za novac iz fondova EU. I organizacija Crodiaspora sudjelovala bi u financiranju – rekao je nedavno Davor Šuker na samitu te organizacije koja pomaže u okupljanju Hrvata iz cijeloga svijeta konferencijama, seminarima, webinarima ... Ove je godine ugostila Šukera i izbornika naše U-19 reprezentacije Josipa Šimunića, a tema je bila nacionalni stadion i financiranje njegove gradnje.
Računica o pomoći dijaspore vrlo je jasna – naša dijaspora obožava hrvatski nogomet i vatrene i ne bi joj bilo teško izdvojiti novac za javnu, transparentnu stvar, a kako u dijaspori živi oko četiri milijuna Hrvata, ne bi trebalo biti preteško ni prikupiti potrebnih 80-ak milijuna eura koliko bi stadion otprilike koštao.
Ne treba pasti u euforiju i tvrditi da ćemo uskoro dobiti nacionalni stadion, ali za razliku od prethodnih najava, ova priča ima realne osnove, pa Mišković otkriva:
– Cijeli ovaj projekt već je podržala i Vlada Republike Hrvatske!
Ono što bi Vlada morala učiniti jest dati zemljište na kojem bi se gradilo. Da li u Blatu, Maksimiru ili na nekoj trećoj lokaciji tek će se vidjeti. Sigurno je samo da će nacionalni stadion biti u Zagrebu. Nužna će zato biti i potpora Grada Zagreba, koji treba osigurati svu potrebnu dokumentaciju, infrastrukturu.
Stadion bi imao hrvatski vizualni identitet, s motivima hrvatske zastave i bijelo-crvenih kockica.
Mišković kaže da bi zdanje imalo između 30 i 35 tisuća sjedalica, a gledalo bi se da stadion bude višenamjenski, pa bi se na njemu održavali i koncerti, razna događanja, izložbe ... Uzor nam može biti Groupama Arena u Budimpešti, koja je u godini prije pandemije od nenogometnih događanja uprihodila 11 milijuna eura!
MODRIĆ GA NEĆE DOČEKATI
Stadion bi prije svega koristila hrvatska nogometna reprezentacija, ali i bilo tko drugi tko bi platio – Dinamo, Lokomotiva ... Nažalost, Luka Modrić taj stadion neće dočekati jer za pokretanje projekta, ishodovanje svih dozvola te potom gradnju bit će potrebno najmanje tri godine, no neka se sve dovrši makar i do 2025. godine, samo da se napokon prestanemo sramotiti igranjem na ruševnom maksimirskom stadionu.
Uz pomoć dijaspore, koja je uvijek pomagala Hrvatskoj, projekt nacionalnog stadiona činio bi se puno izglednijim.
PRENOSIMO Večernji list FOTO privatna arhiva