EN
HR
U našoj ligi je 112 stranaca iz 40 država, s pet kontinenata. Najviše ih ima u Lokomotivi, čak 16! – piše Gradimir Đukarić, novinar VL.
Prva HNL je obećana liga strance. Barem ako je suditi po broju stranih nogometaša koji su pod ugovorom s hrvatskim prvoligašima. Travnjacima Prve HNL danas trči 112 stranaca (četiri više nego na početku sezone 2019./20.) iz 40 zemalja s pet kontinenata, u prosjeku njih po 11 u svakom prvoligašu. Od deset klubova njih čak devet ima dvoznamenkast broj stranaca u kadru. Pritom je gotovo svaki treći strani nogometaš (ukupno njih 32) s prostora bivše države. Klubovi Prve HNL ovoga ljeta imali su 123 ulazna transfera, a njih 56 su bili onih stranih nogometaša. Od ove sezone prvi put u elitnom rangu hrvatskog nogometa nastupa i nogometaš iz Turske (Umut Nayir) te Walesa (Robbie Burton). Omjer domaćih i “uvezenih” nogometaša svrstava HNL u zlatnu sredinu europskog nogometa jer 40,2 posto igrača u elitnom nogometnom razredu čine stranci. Za usporedbu, koncentracija stranaca u Prvoj HNL u rangu je mađarske lige i nešto veća nego u španjolskoj La Ligi (38 posto), ali bitno manja od portugalske (64,8 posto) ili ciparske (61,6 posto) lige.
Iako je pitanje stranaca, kao uostalom i u većini europskih liga, potencijalno problematično iz perspektive zatvaranja prostora mladim domaćim igračima, dojam je da su klubovi Prve HNL ipak probrali kvalitetna pojačanja izvan Hrvatske. Naime, u posljednjem reprezentativnom prozoru početkom listopada čak 21 strani nogometaš iz Prve HNL pozvan je pod zastavu svoje domovine, bilo u A reprezentaciju ili selekciju do 21 godine.
I pregled na ljestvici najboljih strijelaca sugerira utjecaj stranih nogometaša u Prvoj HNL. Od 111 golova, koliko je ove sezone postignuto u Prvoj HNL, polovicu, odnosno 55 zabili su stranci, a među šestoricom najboljih strijelaca lige četvorica su “legionari”. Prvi topnik lige sa sedam pogodaka trenutačno je švicarski reprezentativac Mario Gavranović, a gol manje zabio je srpski napadač u dresu Gorice Ognjen Mudrinski. Po četiri gola zabili su Ivan Krstanović, inače rođen u BiH, te argentinski bik Ramón “El Toro” Miérez koji je na posudbi u Osijeku iz španjolskog Alavésa.
U LOKOMOTIVI OTKRILI ALBANCE
Stranci su pak najdeficitarniji na golmanskim pozicijama, u HNL-u su tek dvojica. Nekoć vratar reprezentacije Brazila (do 17 godina) Álex Dos Santos je od ljeta u Lokomotivi, a Nigerijac David Nwolokor je u Rijeci još od 2014.
Uzrečica “nema stranca do Bosanca” jedna je od konstanti Prve HNL. Otkako je hrvatske lige, nogometaši iz 79 država sa svih kontinenata igrali su u Prvoj HNL, a uvjerljivo najviše stranih nogometaša došlo je iz nama susjedne zemlje, njih ukupno 228. Idući po brojnosti su Brazilci (67), potom nogometaši iz Makedonije (57), Albanije (51)... I ove sezone najviše je internacionalaca iz BiH, njih 14. Zanimljivo je pritom kako nema ni jednog hrvatskog prvoligaša u kojem barem jedan igrač nema državljanstvo BiH. Status najbrojnijih stranaca u Prvoj HNL internacionalcima iz BiH, međutim, opasno ugrožavaju nogometaši iz Albanije. Njih desetorica ove su sezone pod ugovorima s hrvatskim prvoligašima, od čega čak polovina u Lokomotivi. Skautska mreža koju u Albaniji i na Kosovu vodi Besnik Prenga otkrila je i put Zagreba poslala nogometaše koji su Lokomotivi donijeli i dobar rezultat i odličnu zaradu (Lirim Kastrati i Myrto Uzuni dovedeni su za simbolične iznose, a poslije su prodani za ukupno 3,8 milijuna eura).
Samo u još jednoj momčadi (Istri) veća je koncentracija igrača iste nacionalnosti, ali ne zbog skautinga, već poslovnih razloga. Brojni su ove sezone u HNL-u i Španjolci, njih devetorica, ali čak sedam ih je na posudbi, od čega šestorica u Istri 1961. U odnosu na prošlu sezonu osjetan je pad broja igrača iz Srbije, s 11 na svega tri. Nastavljen je i trend smanjivanja broja Brazilaca kojih je prije dvije sezone bilo 12, lani sedam, a ove su sezone u Prvoj HNL petorica, od čega trojica u Osijeku. Lokomotiva, inače, i ove sezone ima najveći broj “legionara” u ligi, nakon nedavnog dolaska bivšeg grčkog reprezentativca Kyriakosa Papadopoulosa ukupno njih 16, što je više od polovice rostera kojim raspolaže Ivan Tomić. Po 12 stranaca u kadru imaju Gorica te Istra i Šibenik.
I U 2. HNL PUNO STRANACA – ČAK 70
Netom završeni prijelazni rok potvrdio je neke nove trendove u pojedinim klubovima, prije svih Osijeku. Slavonski prvoligaš koji se diči izdancima svoje nogometne škole i koji je do prošle godine u svojoj svlačionici imao najveću koncentraciju domaćih nogometaša u ligi, danas ima dvoznamenkast broj stranih nogometaša, njih ukupno 11. Doduše, takav odmak od dosadašnje klupske politike može se objasniti kroz prizmu novih velikih ambicija u Gradskom vrtu. Od pet prinova u kadru Nenada Bjelice ovoga ljeta njih četvorica su bila stranci. Pritom su njih dvojica reprezentativci (Damjan Bohar i Mario Jurčević stalni su na popisu slovenskog izbornika Matjaža Keka), Argentinac Ramón Miérez jedan je od najboljih strijelaca lige, a Španjolac José Antonio Caro koji još čeka HNL premijeru u nogama ima iskustva igranja La Lige. Osijek je prethodno, prije Bjeličina dolaska, otkupio ugovore Kongoanca Merveila Ndockyta i Brazilca Igora Silve, vjerojatno najboljeg desnog beka lige. Silva se pritom sve glasnije spominje kao potencijalno rješenje za desnu stranu hrvatske reprezentacije. Ne bi pritom bio prvi Brazilac koji je dobio hrvatsku putovnicu, Eduardo i Sammir odavno su “probili led”. Rijeka u kadru ima 11 stranaca, a Varaždin, Dinamo i Hajduk po desetoricu. Slaven Belupo broji sedmoricu internacionalaca.
Istovremeno, ni u drugoligaškoj konkurenciji stranci više nisu egzotika, ima ih čak 70.
PRENOSIMO Večernji list FOTO 
