EN
HR
Osam stručnih prezentacija u iznova ispunjenoj dvorani hotela Hilton Garden Inn u Zagrebu obilježilo je drugi dan edukativnog skupa pod nazivom „Ozljede sportaša - prevencija, dijagnostika, liječenje“, u organizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Zdravstvene komisije HOO-a.
Auditorij sastavljen od liječnika i fizioterapeuta koji rade u sportu, pripravnika i studenata te trenera i ponekog sportskog dužnosnika, poput predsjednika Hrvatskog košarkaškog saveza Stojka Vrankovića, približio se brojci prvog dana, kada je nazočilo 170 slušača.
Prof. dr.sc. Mario Starešinić otvorio je subotnji program predavanjem o ozljedama stopala, ustvrdivši da u pojedinim sportovima ove ozljede predstavljaju 15 posto svih ozljeda, a njihovu nastanku doprinose promjene intenziteta treninga, istrošena obuća i neadekvatna podloga za treniranje. Uoči odluke o načinu liječenja, od iznimne je važnosti individualizirani pristup svakoj ozljedi, odnosno svakom sportašu.
Na ozljede prednjeg križnog ligamenta upozorio je prof. dr. sc. Saša Janković. Uz podatak da se do 82 posto pacijenata nakon zahvata vrati svojim aktivnostima, Janković je ukazao na stalni napredak u tom području - „proučavanjem sve razvijenijih tehnika rekonstrukcije ligamenata razvili smo i vlastitu tehniku rekonstrukcije prednjeg križnog i anterolateralnog ligamenta“. Od prof. dr. sc. Nikole Čička moglo se, između ostalog, saznati i to da su ozljede ramena, nakon ozljeda koljena, najčešće u sportu, ali i u općoj populaciji. Spomenuo je kako se najviše operacijskih zahvata napravi na rukometašima, odbojkašima, tenisačima… Kraniocerebralne ozljede sportaša (ozljede glave) nazočnima je približio neurokirurg Domagoj Gajski, zamijenivši spriječenog prof. dr. sc. Krešimira Rotima. Istaknuo je da su traumatske ozljede glave najučestalije u sportovima u kojima se postižu velike brzine, poput skijanja, biciklizma, automobilizma, motociklizma…, a one lakše - u boksu, ragbiju i hokeju. Prof. dr. sc. Božidar Šebečić govorio je o ozljedama trbušnog zida, a na temu bolnih prepona kazao je kako ih zbog brojnih uzroka sindroma neki autori nazivaju „Bermudskim trokutom sportske medicine“.
- Liječenje je često dugotrajno, rezultati nesigurni, a recidivi česti - dodao je Šebečić.
Ozljede oka u sportu prof. dr. sc. Zoran Vatavuk također je konkretizirao, dočaravši ih po stupnju rizičnosti kroz tri skupine sportova, među kojima su oni kontaktni (uglavnom borilački) i s najvišim stupnjem rizika. Najugroženija skupina za tu vrstu ozljeda je dječja sportska populacija. Jednako tako, kroz tri je skupine dr. Tomislav Vlahović konkretizirao ozljede ručnog zgloba i šake u sportu - skijaški palac, veslačka podlaktica i gimnastički ručni zglob predstavljaju 10 do 15 posto svih ozljeda u sportu. nakon ozljeda koljena
I završna prezentacija prim. Vlaste Brozičević o rehabilitaciji ozljeda lokomotornog sustava izazvala je veliku pozornost, posebno zbog svima poznatih primjera uspješne rehabilitacije sportaša i sportašica (istaknut je i primjer paraolimpijke Sandre Paović). Brozičević je istaknula da je budućnost fizikalne rehabilitacije usko povezana s opremom, odnosno tehnološkim inovacijama, te da njezina sofisticiranost iziskuje sve veću suradnju sa stručnjacima iz IT područja.
Na kraju dvodnevnog edukacijskog skupa svi su slušači dobili uvjerenja/potvrdnice o sudjelovanju na edukaciji Zdravstvene komisije HOO-a. Glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač u završnoj je riječi izrekao je obilje komplimenata na račun „najbolje i najreprezentativnije HOO-ove komisije“, a njezinoj tajnici Mimi Vurdelja uručio je cvijeće kao znak zahvalnosti za sjajno organiziran skup, ali i kao rođendanski dar.
HOO/Vinko Knežević
