Branko Stipković (69), novinar Sportskih novosti koji je u toj firmi odradio svih 40 godina nužnih za punu mirovinu, s Karlovcem je povezan brojnim nitima - piše Marijan Bakić, novinar-urednik KAŠ-a.
Prva datira iz djetinjstva kad je s ocem laganom konjskom zapregom iz rodnog Svrževa preko Krašića, Jazbine, Vukodera i Mahična petkom išao do Turnja i sajma po ždrijebe, u karlovačkoj Područnoj ligi igrao je njegov NK Pribić, kao zagrebački student je u ovdašnju Školsku sportsku dvoranu dva mjeseca putovao na sudački tečaj premda mu je ZNS nadomak Ilice bio 50 kilometara bliži, od 47 sudačko-kontrolorskih godina veliku većinu odradio je u karlovačkom savezu, na Ilovcu našao firmanog kuma, s Dubovca se oženio, na Švarči dobio kćerku.
- Osim toga na četiri rijeke i osam obala skoro pola stoljeća imam Vladicu Mikšića i dotičnog Bakića. Još ne znam je li mi to plus …- pecka naš današnji gost.
Zahvaljujući statusu jednog od vodećih reportera izvještavao je iz 70 država sa svih šest kontinenata po čemu je valjda rekorder među hrvatskim kolegama. Uža, to jest glavna, specijalnost bila mu je nogometna reprezentacija. Slavni Vatreni koji su stekli ugled Brončanih i Srebrnih.
- Računajući najbolju i mlade selekcije ukupno sam bio akreditiran na devet svjetskih i sedam europskih prvenstava. Putovanja? Sedam na Daleki Istok: triput Japan, dvaput Južna Koreja, po jednom Hong Kong i Kina. Sretna je okolnost da su seniori '92. gostovali kod zemljaka u Australiji, '96. u Maroku osvojili Kup kralja Hassana II, nasljednici se pak u međuvremenu službeno natjecali u Kolumbiji, Emiratima, Čileu ili radnim turnejama po Americi i Kanadi razveselili tamošnje Hrvate tako da sam nanizao destinacije širom kugle zemaljske.
NOVA STRAST - KNJIGE
Duže od tri godine Stipković je bio suradnik i kolumnist na internetskim stranicama HNS-a i Prve lige. Unatrag dvije posvetio se drugom žanru:
- Napisao sam monografiju u povodu 50-obljetnice NK Pribića, sada istim razlogom dovršavam krašićku. Nastojeći da to ne budu tek slikovnice s rezultatima i plasmanima, s osnovnim podacima i ponekom cakom, već doista knjige u kojima se ima što pročitati. Uostalom, klub nije nešto imaginarno: ni metalna ploča izvješena na ulaznim vratima, niti puki pojam iz prvenstvene ljestvice.
To je autorova ključna postavka: klub su ljudi s imenom i prezimenom.
- Dakako. Ljudi, oni koji ga vode i vole. Zato razgovaram barem sa stotinjak neposrednih sudionika, svjedoka povijesti, s navijačima, dobrotvorima, mještanima, sportskim prijateljima i suparnicima. Šireći štivo zanimljivostima o tim selima i tom kraju, o kojem je tako malo pisanih tragova. O njegovoj prošlosti i aktualnosti, poglavito eminentnim osobama. Stoga se podrazumijevala opširna reportaža o kardinalu Franji Kuhariću, tako će naravno biti zastupljen i blaženi Alojzije Stepinac.
Bez dvojbe. Pogled unaprijed glede spisateljskog rada?
- Na redu je autobiografija podjednako poznatog i kontroverznog nogometnog djelatnika. Ne, nije Zdravko Mamić, on o sebi piše sam…
Zbog starosnog limita Branko je „silom neprilika“ prekinuo dionicu od gotovo tri desetljeća na stadionima Prve HNL s dužnostima suca, delegata pa – najduže – kontrolora. Sigurno je pratio kako se Hrvatska trudi i bori po Maroku. Ocjena?
- Pa tko nije drhtao zbog „kockastih“, ljubimaca i heroja nacije!? Ocjena se svodi na opisnu: fenomenalno, monumentalno, ne i senzacionalno jer Zlatko Dalić i momci navikli su nas na nevjerojatne domete. I taj posljednji je spektakularan, čudesno velik za tako malu bazu. Lako je sve objasniti jednim potpitanjem: oprostite, kad i gdje su završili prominentni Nijemci, Belgijanci, Meksikanci, Danci, Urugvajci, Španjolci, Portugalci, Englezi, Nizozemci, tko je zaustavio strašne Brazilce? Da ne navodimo tradicionalno nezgodne Japance, Švicarce, Senegalce, Korejce, Gance. Ili nekad izvrsne Talijane koji se do Dohe nisu ni probili!
VATRENI POSTALI PAKLENI
Usporedba s prethodnim SP-om u Rusiji 2018?
- Tamo je hrvatska stepenica pobjedničkog postolja bila viša, srebrna, ali ova me garnitura impresionirala jače, zato što nisam očekivao da se može baš toliko. Sad su na svjetske doprvake jurišali dodatnom ambicijom, i utoliko je bilo teže. Ne i preteško budući da su vatreni postali pakleni!
Argentina je uzvratila na isti način, 3:0…?
- Potkrao se malo lošiji dan. I loš sudac iz Italije, koji je ni ne trepnuvši dvojbenu situaciju okončao kaznenim udarcem u korist naše štete trasirajući rasplet. Pokušavam biti objektivan, zbog čega rabim tezu o relativnom upitniku. Ljuti me što je ON bio apsolutno siguran. Iz svoje skromne sudačke prakse uočavam da nije smio biti. Ja sam u reprizi zamijetio prilično nagnutu (nagnutu udesno, ne okomitu) Livakovićevu desnu nogu na koju je naletio napadač. Nečeg je bilo. Talijan je kalkulantski puhnuo u zviždaljku, ignorirajući išta sporno. I to smeta. Onaj lik iz Katara koji nije vidio evidentan prekršaj na Gvardiolu u neizvjesnom okršaju za broncu s Marokom i nije za osudu; više iritira oligarhija koja ga je delegirala, kao i „stručnjak“ za VAR iz Čilea koji se nije oglasio da bi sugerirao najstrožu kaznu. Katastrofa.
Iznenadio je polufinalist Maroko. Koliko je za taj uspjeh zaslužan trener iz kvalifikacija Vahid Halilhodžić?
- Nitko sa strane nije toliko upućen da bi išta vagao. Makar je rukopis vidljiv. Vahu osobno znam još iz sedamdesetih dok je bio goropadni centarfor Veleža, drago mi je što se probio i trenerski. Eventualno je trebao biti fleksibilniji. Žao mi je, naime, što je na SP doveo i Obalu Bjelokosti, i Alžir, i Japan, no finalni je turnir vidio/vodio jedino s Alžircima. Znači da je triput zapravo smijenjen usprkos perfektnim rezultatima. Nekaj ne štima…
DALIĆ ZA OSCARA
Kako definirati igru naših reprezentativaca?
- To je posao za eksperte. Ja sam sportskom izobrazbom i orijentacijom sudac, ne trener. Bilo bi pretenciozno komentirati srž, kategorički tvrditi da je neki sustav ili stanoviti pojedinac bolji. Pustimo izbornika. Doduše, i „ćorav“ vidi da je Luka Modrić super osovina i isto takav oslonac, nadam se da će izdržati do 2026. s World Cupom u Kanadi, Americi i Meksiku iako je ta slutnja odveć nerealna. Slažem se da i on i Dominik Livaković i Joško Gvardiol zaslužuju poziciju u idealnoj momčadi katarskog summita, ljuteći se na FIFA-u što je najboljim vratarom i najboljim mladim igračem proglasila one Argentince. Sve daj njima, i trofej šampiona i „kantu“ za naj-igrača! Ne volim Lionela Messija i to društvo otkad Croatama u Rusiji nisu čestitali na furioznih 3:0, bez ikakve sumnje uvjerljivijih od ovog njihovog revanša.
Ulogu gazde Dalića?
- Za Oscara, s obzirom na brojnost „glumaca“. Znalački izvlači maksimum iz svakoga, prkoseći bioritmu i ozljedama, dobro da se nisu umiješali i kartoni. Jasno da mu je najveća vrlina normalnost ujedinjena s poštenjem – znanje se predmnijeva. Sjećam se kad sam sudio Varteksu u kojem su dominirali opći ljubimci Miljenko Mumlek i Davor Vugrinec. A Zlatko Dalić je šutio i radio, bio ga je pun teren. Diktirao je tempo i jurišao sa svakom loptom, po svaku loptu. Oštro, ne i preoštro. I nikad niti jednom arbitru nije spočitnuo ni „a“ neovisno o presudi. Kakav gospodin!
LEGENDA KOJA HODA
Stipković je stari znanac i s Ćirom Blaževićem, je li on i dalje „trener svih trenera“?
- Na to pitanje dugujem dva odgovora. Prvi: čini mi se da ni urednik ne zna tko je lansirao tu sintagmu? Njegov sugovornik. Kako? Ovako. U ovo vrijeme prije 24 godine, o Božiću '98, redakcija nije dvoumila da ključni intervju pripada čovjeku koji je na Coupe du Mondeu osvojio veličanstveno 3. mjesto, i da su nijanse Hrvatsku dijelile od velikog finala s Brazilom (vodstvo 1:0 s Francuzima pred 76.000 gledatelja na Saint Denisu, gol Davora Šukera koji je domaće „ubio u pojam“, a onda su Zvone Boban i Robert Jarni spletom okolnosti izgubili loptu koje se dokopao Lilian Thuram i poentirao za preokret, za 2:1, dotad, pričalo se, nije zabio ni na treningu). Dakle, u uredu HNS-a, Ilica 31, pitao sam Ćiru kako je bilo na upravo završenom kongresu izbornika svih europskih reprezentacija u Düsseldorfu. „Krasno“, odgovorio je pa podvukao: „Meni je posebno imponiralo kad je za govornicu došao Aime Jacquet, selektor Francuske, da bi zahvalio na nagradi za trenera godine. Tada je istaknuo da razumije zašto je dobitnik on, lider novog svjetskog prvaka, ali da se ruka maga najviše ocrtavala u nastupima Hrvatske! Veći kompliment nisam mogao ni sanjati“. Zaustio sam „Ispada, Šefe, da ste vi trener svih trenera“. Blažević, legenda koja hoda i Atila Bič Božji, u hipu je zagalamio: „Tako je, nego što sam!“ namjerno se čudeći napomeni.
Odgovor br. 2?
- Nije li Dalić na nezaboravnom dočeku ove nedjelje s pozornice na Jelačićevom placu osobito pozdravio Miroslavu Blaževića, dajući mu najveću važnost i priznanje. Nikako zbog toga što je „Tata“ bolestan. Prema tome, jedan je trener svih trenera.
MODRIĆ PRVAK POVIJESTI
Nakon ovog SP-a vjerojatno u državnoj postavi neće zadugo ostati Modrić, Lovren, Perišić, Vida ... Kakva je budućnost bez tako iskusnih i kvalitetnih?
- Optimistična. S apostrofiranim Livakovićem i Gvardiolom, s Nikolom Vlašićem, Bornom Sosom, Josipom Stanišićem, Joškom Šutalom, Martinom Erlićem, Bornom Barišićem, Mariom Pašalićem, Lovrom Majerom, Mislavom Oršićem, Markom Livajom, Ivom Grbićem, Lukom Sučićem, Josipom Juranovićem i prekaljenom klapom koju sačinjavaju Mateo Kovačić, Marcelo Brozović, Kristijan Jakić, Bruno Petković, Andrej Kramarić, Ivica Ivušić, Ante Budimir nema zime, to prije što su trenutačno u drugom planu Antonio Mirko Čolak, Luka Ivanušec, Duje Ćaleta-Car, Josip Brekalo, Nikola Moro, stižu i nove snage Dion Drena Beljo, Roko Šimić, Stipe Biuk, Antonio Marin, Lukas Kačavenda, Dominik Kotarski, Martin Baturina, Luka Vušković…Inače, Perišiću ne istječe rok trajanja, možda ni Lovrenu.
Najbolji nogometaš Hrvatske svih vremena?
- Luka Modrić bez konkurencije. Zasjenio cijelu elitu: Icu Hitreca, Stjepana Bobeka, Bernarda Vukasa, Dražana Jerkovića, Josipa Skoblara, Stjepana Lamzu, Juricu Jerkovića, Velimira Zajeca, Marka Mlinarića, Davora Šukera, Zvonimira Bobana, Roberta Prosinečkog… Lukin uradak i učinak, klupski i reprezentativni, zaista su bez presedana. Slučajnost isključena i u promilima. Posrijedi je as kakav se rađa jednom u…eto u sto godina!
NOGOMET KRALJ SPORTOVA
Jedno pitanje za dugogodišnjeg novinara. Kakvo je bilo izvještavanje iz Katara, možemo li biti zadovoljni?
- Moramo. Najviše su se trudili dečki iz tiskovina. Stalno u trci za ekskluzivom, koja pada na kapaljku. Televizičari nerijetko sami sebi komplimentiraju, rado najavljuju „novu sjajnu priču“, a kad tamo – gledamo usputni razgovor s navijačima. Kojeg bi osmislio honorarni početnik. Nerviraju otrcane uzrečice, fraze koje netko izbaci, ostali prihvate čoporativno. Nikad nisam napisao „prije svega“, „lijepo je otvorio utakmicu“, „to je puno previše“, „igra se susret“, „sasvim sigurno“, kamoli ovu najnoviju „prema naprijed“ (u prijenosu jednog prvoligaškog ogleda meštar je za njom posegnuo nestvarnih 27 puta). Kopiraju gotovo svi. Halo! Smetaju nepismenosti „donio je odluku“ umjesto odlučio, „vratio se natrag“ kao da se može vratiti naprijed. Ili „dole“. A gdje je lj. Lj kao ljubav. Zamislimo da se ljudi pišu s l. Nekima je nemoguće naučiti da je lopta izvan igre ako CIJELA prođe granice igrališta. A ne CIJELIM OBUJMOM; taj obujam je 70 centimetara, zaboga.
Zašto je nogomet popularniji od drugih grana?
- Zato što je tako odlučio globalni svijet, globus, svrstavajući na pristojnoj udaljenosti kriket, potom košarku, hokej na ledu i tenis. Kralj sportova plijeni atraktivnošću i neizvjesnošću.
NK Karlovac 1919, prvi u 3. HNL poslije prvog dijela natjecanja?
- Veseli očiti pomak. Pozdrav treneru Paminju, dokazano sposobnom, otvorenom i svojem. Vidim da se oslanja na logičnu kombinaciju rutinera i poletaraca koji su potpora srednjoj, najbrojnijoj starosnoj skupini. Grad Karlovac zaslužuje i treba drugoligaša. Mi iz Doline kardinala poslali smo vam braću Gabrijela i Rafaela Stepinca te Ivana Miščina.
Nekoliko je godina Branko Stipković član Komisije za nagrade i priznanja HZSN-a. Koliko je takva čast cehovske asocijacije važna novinarima?
- Dosta. Svakome je drago kad ga netko primijeti. Oni koji vrijede neće biti zakinuti.
PRENOSIMO: www.kasonline.eu FOTO: HZSN, privatna arhiva