EN
HR
Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo je hvalevrijedne mjere u području nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim školama, a one su upravo na tragu dugogodišnjeg zalaganja Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO). Tekst o tome prenosimo u cijelosti iz Jutarnjeg lista:
Prema planu Ministarstva znanosti i obrazovanja, učiteljice razredne nastave bit će oslobođene obveze održavanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Umjesto njih u planu je da učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole tjelesni drže magistri kineziologije.
Kako neslužbeno doznajemo, za tu bi potrebu u iduće četiri godine u školama trebalo zaposliti oko 1500 kineziologa. Od ove jeseni, kada je predviđeno da eksperimentalni program cjelodnevne škole krene u 50-ak škola odabranih javnim pozivom, u njima bi trebalo zaposliti prvih 50-ak kineziologa. Puni kapacitet očekuje se u školskoj godini 2027./28. kada bi sve škole trebale prijeći u jednu smjenu i prihvatiti koncept cjelodnevne škole.
Intencija je s jedne strane rasteretiti učiteljice razredne nastave, od kojih se očekuje da preuzmu rad na drugim programima u okviru cjelodnevne škole, koja podrazumijeva rad škola do popodnevnih sati. Na taj način učiteljice ne bi gubile normu. S druge strane, razlog prepuštanja TZK-a kineziolozima u projektu cjelodnevne škole jest i prevencija pretilosti djece, s obzirom na podatak da su Hrvati među najdebljim nacijama u EU. Kineziolozi se godinama zalažu za veću satnicu tjelesnog u školama, a po informacijama koje smo dobili u planu je povećati satnicu tjelesnog u četvrtom razredu osnovne škole s dva na tri školska sata tjedno. Time bi se satnica iz tog predmeta izjednačila u sva četiri razreda razredne nastave.
Kako će ovaj plan prihvatiti u školama i hoće li biti dovoljno kineziologa? Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, napominje kako Ministarstvo tek kreće s pilot-projektom cjelodnevne škole u kojem neće biti potreban veći broj kineziologa.
- Dat ćemo podršku ovoj inicijativi Ministarstva budući da Kineziološki fakultet školuje magistre kineziologije na integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju kineziologije i na taj način učenicima bi se pružila najviša razina rada u tjelesnom odgoju - kaže dekan.
Po njegovim riječima, na tržištu postoji veći broj kineziologa koji rade izvan struke pa očekuje da će se dio njih vratiti radu u struci i uključiti u ovaj projekt.
- Svemu ide u prilog što su se studijski programi Kinezioloških fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku pokazali među deset najpoželjnijih u Hrvatskoj - dodaje dekan.
Kineziološki fakultet u Zagrebu prošle je godine upisivao 230 studenata na sveučilišni integrirani studij kineziologije, na kojem godišnje u prosjeku diplomira 130 studenata. Uz to, na prijediplomskom i diplomskim studijima izobrazbe trenera godišnje diplomira oko 170 studenata. Na Kineziološkom su zadovoljni planom, no upozoravaju da bez svakodnevne tjelovježbe učenika neće biti moguće prevenirati pretilost i ostale zdravstvene probleme.
Predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza Goran Leko također smatra kako bi, dođe li do povećanja upisnih kvota na tri kineziološka fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku, potreban broj nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad u školi u perspektivi mogao biti dovoljan.
- Siguran sam da bi se kineziolozi koji su trenutno angažirani u drugim, većinom privatnim djelatnostima bili spremni preorijentirati na rad u školi. Drugim riječima, vratili bi se svojoj primarnoj struci. Po mom mišljenju, nijedan kineziolog neće biti protiv ovako postavljene ideje Ministarstva - smatra Leko.
No, kako će reagirati u školama? Antonio Jurčev, tajnik Udruge ravnatelja osnovnih škola, ujedno ravnatelj zagrebačke Osnovne škole A. G. Matoš, napominje kako mu je teško dati konačno mišljenje jer još nije predstavljen koncept cjelodnevne škole.
- Načelno pozdravljam uvođenje novosti u cilju povećanja nastave tjelesnog u četvrtom razredu. Kineziolozi su vjerojatno najpozvaniji da drže nastavu tjelesne kulture. Za to kako će reagirati učiteljice razredne nastave, treba ipak pričekati predstavljanje konačnog koncepta cjelodnevne škole - kaže Jurčev.
Prema dostupnim podacima, trend povećanja sati nastave tjelesnog prisutan je u nizu zemalja, primjerice u Češkoj i Estoniji riječ je o osam sati tjedno, u Danskoj, Francuskoj i Mađarskoj pet sati. Prema podacima Kineziološkog fakulteta, kineziolozi su uključeni u nastavu u školi u Portugalu, Slovačkoj, Sjevernoj Makedoniji te dijelom u Sloveniji.
Izvor: JL / Mirela Lilek
