U travnju 2018. godine Opća skupština UN-a 3. lipnja proglasila je Svjetskim danom bicikla. U rezoluciji se između ostalog „potiče zainteresirane strane da naglase i unaprijede korištenje bicikala kao sredstva za poticanje održivog razvoja, jačanja obrazovanja, uključujući tjelesnog odgoja, za djecu i mlade, promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti, promicanja tolerancije, međusobnog razumijevanja i poštovanja i olakšavanja društvene inkluzije i kulture mira.“
 
Biciklizam je u posljednje vrijeme postao jako popularan, ne samo zbog svih prednosti koje nam pruža u prometu nego i zbog pozitivnog učinka na naše fizičko i mentalno zdravlje. Zbog svega toga, ima svoj poseban dan u godini kada najviše promičemo njegove vrijednosti.
 
Naime, svjetski dan bicikla obilježava se 3.lipnja a sve je počelo kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda prihvatila rezoluciju 12. travnja 2018. godine. Tvorac ideje obilježavanja svjetskog dana bicikla je Leszek Sibilski, poljski sociolog koji je uz pomoć članka "Cycling is Everyone's Business" postigao da UN prihvati ovu rezoluciju. Između ostalog, u njoj je bila naglašena važnost bicikla za zdravlje ljudi i ekologiju, stvari za koje se UN zalaže i koje promovira te je prihvaćanje i podupiranje rezolucije bio logičan korak.
 
PUT OD PRVIH BICIKLA DO DANAS
 
Dok mnogi ljudi koriste bicikle u svakodnevnom životu, malo njih zna da su njegovi korijeni stari skoro 200 godina. Prvi bicikl se pojavio u 19. stoljeću i bio je jednostavne građe koja se sastojala od drvene konstrukcije i dva kotača. Nije imao pedale i osoba koja ga je vozila se morala odgurivati nogama kako bi ga pokrenula. Nakon toga, bicikl doživljava svoju evoluciju te se u dizajn uvodi mehanička poluga pogona s pedalama na prednjem kotaču. Iako je tadašnji bicikl bio unaprijeđen s novitetima, još uvijek ga je bilo zahtjevno voziti pa su tu ulogu preuzeli samo muškarci, posebno mlađe životne dobi. Sljedeći korak u poboljšanju ovog prometnog sredstva je bilo uvođenje lančanog pogona. Takvi bicikli imali su kotače jednake veličine i sjedište koje je bilo niže te je samo bicikl bilo sigurnije za voziti. Mana ovoga dizajna je bila što su gume još uvijek bile tvrde i vožnja njime nije bila tako ugodna i zabavna. Veći i ozbiljniji napredak u svom razvoju, bicikl je doživio uvođenjem pneumatskih guma koje su konačno omogućile ugodnu i sigurnu vožnju.
 
UTJECAJ BICIKLA NA DRUŠTVENE PROMJENE
 
Naime, uz sve bolji dizajn koji je svaki model bicikla imao, ljudi su ga počeli koristiti za putovanje na posao i obavljanje svih svojih obaveza. Ono što želimo naglasiti je pozitivan utjecaj bicikla na žene i njihovo pojavljivanje u javnosti. Uz bicikl su žene postale sasvim neovisne i mogle su ići gdje god žele i kada to žele. Osim pozitivnog utjecaja na njihov društveni život, bicikl im je pomogao da se otrgnu okovima nošenja odjeće koja je bila izrazito neugodna i teška za nositi. Duge haljine su sada bile prošlost i žene su napokon mogle uživati u jednostavnoj a opet modernoj odjeći.
Pojava biciklističkih klubova je doživjela svoju ekspanziju i oni su postali mjesta na kojima su se družili svi oni koji su dijelili istu strast za biciklizmom.
 
BICIKLI U DANAŠNJEM DOBU
 
Biciklizam je danas rasprostranjen po cijelom svijetu. U svim većim gradovima se prave biciklističke staze kako bi ljudi mogli koristiti bicikl za svakodnevne aktivnosti. Tako se promiče zdravi način života dok se ujedno njeguje zajedništvo ljudi kroz razna biciklistička okupljanja. Osim brojnih pogodnosti za svjetsku populaciju, prisustvo bicikla u prometu doprinosi očuvanju okoliša i stvaranju bolje i ljepše budućnosti za sve nas.
 
 
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
KARLOVAC: Izrađena studija razvoja biciklističke infrastrukture u Karlovcu
 
U povodu Svjetskog dana bicikla koji se obilježava u subotu, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Grada Karlovca Dario Greb rekao je kako je zagrebački Prometni fakultet izradio studiju razvoja karlovačke biciklističke infrastrukture koja će uskoro biti predstavljena. Greb je u petak Hini rekao da će se njezini ciljevi ostvarivati sukladno mogućnostima, počevši od jednostavnih zahvata za koje ne trebaju dozvole. Karlovac je poznat kao mjesto u kojemu se u velikoj mjeri koriste bicikli, a Greb je pojasnio kako studija obuhvaća unapređenje postojeće infrastrukture i novu.
 
Studija je naručena nakon što je Gradsko vijeće Karlovca prihvatilo amandman na prijedlog proračuna za prošlu godinu oporbenog Možemo!. HDZ-ov gradonačelnik Damir Mandić je to ocijenio logičnim jer se u biciklističku infrastrukturu stalno ulaže. Koordinator Možemo! za Karlovac i gradski vijećnik Dobriša Adamec je rekao kako očekuje biciklističke magistrale koje će spajati krajnje dijelove grada i posebna parkirališta za bicikle, a Mandić i Greb su potvrdili da se to i predviđa. Predsjednik Sportsko-rekreacijskog kluba "Pedala laganini" Vladimir Latković je ocijenio biciklističke staze u Karlovcu zadovoljavajućima, ali je rekao da nedostaje ona koja bi spajala Karlovac i Dugu Resu. Gradonačelnik i pročelnik su istaknuli problem s državnim cestama, a upravo je prometnica koja spaja ta dva grada u toj kategoriji.
 
- Teže je napraviti staze kad državne ceste ulaze u trase, a kroz Karlovac prolaze tri i one su namijenjene prvenstveno motornom prometu. - rekao je Mandić.
 
Direktor Turističke zajednice Karlovačke županije Željko Fanjak se pohvalio da je toj organizaciji Sindikat biciklista nedavno dodijelio certifikat "Poslodavac prijatelj bicikliranja" i naveo da djelatnici stalno koriste taj oblik prijevoza. Dodao je i da u Karlovačkoj županiji ima više od dvije tisuće kilometara biciklističkih staza.
 
Karlovčanin koji živi i radi devet godina u Engleskoj Viktor Volarić-Horvat biciklira iz Londona u rodni grad i planira stići u nedjelju. Objasnio je da se odlučio na takav put radi odmora od vreve metropole te upoznavanja europske prirode i sela.
 
- Htio bih usporediti karlovačku biciklističku infrastrukturu s onom u ostatku Europe. Veselim se istraživanju. - rekao je Volarić-Horvat.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 Izvor: HINA/ Marin Bakić Foto: HINA/EPA
 
Istaknuto iz fotogalerije

Fotogalerija

fotografije

HZSN - Fotogalerija
  • stolni tenis
    stolni tenis

    Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

  • nogomet - gol
    nogomet - gol

    Foto: Igor Kralj/PIXSELL

  • skok u vis
    skok u vis

    Foto: Igor Kralj/PIXSELL

  • rukomet
    rukomet

    Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

  • hokej
    hokej

    Foto: Igor Šoban/PIXSELL

  • hokej na ledu
    hokej na ledu

    Foto: Marko Prpic/PIXSELL

  • košarka
    košarka

    Foto: Igor Kralj/PIXSELL

  • nogomet - golman
    nogomet - golman

    Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

  • atletika
    atletika

    Foto: Igor Kralj/PIXSELL

  • sport s invaliditetom
    sport s invaliditetom

    Foto: Matija Habljak/PIXSELL

  • nogomet - lopta
    nogomet - lopta

    Foto: Igor Kralj/PIXSELL

  • nogomet po snijegu
    nogomet po snijegu

    Foto: Matija Habljak/PIXSELL

  • sport na vodi
    sport na vodi

    Foto: Marko Prpic/PIXSELL

  • nogomet - penal
    nogomet - penal

    Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

  • plivanje
    plivanje

    Foto: Marko Prpić/PIXSELL

NAŠA poslovna banka

  • karlovacka banka

NAŠA putnička agencija

  • BTravel

Prijatelji HZSN-a

  • atlantic
  • jadrolinija
  • zak
  • brodarić promet
  • tdsitotisak
  • sc karlovac
  • Hostel Bedem
  • tpr
  • lin
  • svezakucuidom
  • cotrullis
  • karlovacko
  • hostel karlovac
  • logo gusti
  • grawe