Zlatni olimpijac će od države dobiti preko pola milijuna eura

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina je nakon sjednice Vlade pohvalio dosadašnje nastupe hrvatskih sportaša na Olimpijskim igrama u Parizu te istaknuo da će promjenama pravilnika i Zakona o sportu zlatni olimpijci od države za života dobiti preko pola milijuna eura, kad se zbroje sve nagrade i naknade za njihova postignuća.

- Imali smo nevjerojatan i uzbudljiv dan jučer na Olimpijskim igrama, koji je zaključen nevjerojatnom pobjedom Donne Veki, tako da čestitamo. Naravno, čestitamo svim našim olimpijcima. Imamo, zasada, jako dobre rezultate. Imamo broncu u zračnoj pušci, imamo po prvi puta zlatnu olimpijku u džudu, našu Barbaru Matić - rekao je ministar Glavina te u optimističnom tonu dodao da se "možemo radovati i očekivati još puno dobrih rezultata“.

- Imamo vrlo velike šanse što se tiče osvajanja daljnjih medalja u gimnastici, Tin Srbić i Aurel Benović. Naravno, tu je u atletici uvijek uspješna Sandra Elkasević. Očekujemo potencijalno medalje i izvanredne rezultate i naših vaterpolista i naših rukometaša. Imamo velikih očekivanja od naših tekvondoista. Njih troje, realno, imaju prilike za osvojiti medalje, isto tako i naši veslači, braća Sinković. I u jedrenju, iako smo s nekako malo lošijih pozicija, tu još postoji nekakva realna šansa. Očekivanja su velika. Svaka pohvala i zahvala sportašicama i sportašima - rekao je ministar turizma i sporta.

POBOLJŠANJE FINANCIJSKOG STATUSA VRHUNSKIH HRVATSKIH SPORTAŠA

Glavina je naglasio i poteze nove Vlade koji za cilj imaju poboljšanje financijskog statusa vrhunskih hrvatskih sportaša.
- Netom pred početak Olimpijskih igara, dakle jedan od prvih poteza koje smo napravili iz resora sporta u mandatu ove Vlade, je da za 50 posto uvećamo nagrade za vrhunska sportska dostignuća. Značajno smo povećali iznose, tako da osvajač zlatne medalje na olimpijskim igrama dobiva nagradu u iznosu od 41 tisuće eura, srebro 26 tisuća eura i bronca 18 i pol tisuća eura. Ovisno o postignutim rezultatima, naši će sportaši dobiti dva do tri milijuna eura više, zahvaljujući izmjenama pravilnika - rekao je.

- Valja naglasiti da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima takozvanu trajnu sportsku naknadu, kojom zlatni olimpijac, nakon napunjene 45. godine, ima naknadu u stopostotnom iznosu prosječne hrvatske plaće za cijelog svog života. Na razini prosječnog životnog vijeka, jedan zlatni olimpijac će dobiti od države preko pola milijuna eura, kad se zbroje nagrade i ta, uvjetno rečeno, sportska mirovina. Važno je naglasiti da smo zadnjim izmjenama Zakona o sportu to isto omogućili i njihovim trenerima, kad napune 55 godina - dodao je Glavina.

- Nadam se da smo, što je moguće s pozicije države, maksimalno u fokus stavili naše olimpijce i njihov doprinos u afirmaciji Hrvatske kao sportske nacije i kao turističke destinacije, u svakom mogućem smislu. Ti iznosi, koje smo praktički povećali bez presedana, pokazuju našu namjeru i nakanu da im se odužimo na adekvatan i kvalitetan način - zaključio je.

HRVATSKA TREBA BITI ODRŽIVA DESTINACIJA DODANE VRIJEDNOSTI

Novinarima je kazao i da Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma, nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma. Rekao je da ne bi trebalo težiti nikakvom dodatnom rastu u glavnom dijelu sezone, za razliku o pred i posezone. Dapače, kaže da bi bilo dobro da brojke u glavnom dijelu sezone, posebno srpnju i kolovozu, budu nešto niže ili otprilike na razini sadašnjih, "zato što", rekao je mi objektivno, prostora za rast mi više nemamo.

- Dugi niz godina jedna od temeljnih strategija hrvatskog turizma je bila rast smještajnih kapaciteta i usluga, no s obzirom na prostorna ograničenja i ona vezana uz društvenu i održivost ljudskih resursa kao i mnogo čega drugoga što stavljamo u kontekst kvalitete života lokalnog stanovništva, došli smo do optimuma i ne trebamo dodatne brojke u tom smislu - kazao je Glavina.

Stoga prema njegovom mišljenju treba povećati dolaske i noćenje u pred i po sezoni, a nikako u glavnom dijelu sezone, te raditi na dizanju atraktivnosti kontinenta i manje razvijenih turističkih područja.
- Održive destinacije su dodane vrijednost turizmu. Nismo i ne možemo biti destinacija masovnog turizma nego dodane vrijednosti, održiva, u kojoj će stanovnici osjećati koristi od turizma, a na suprotno od toga - rekao je ministar turizma.

To, dodao je, znači da moramo provoditi određene politike koje brojke drže u određenim granicama i pod kontrolom. Što se tiče brojki za srpanj, kazao je da su slične lanjskima, a financijski pokazatelji su dobri i ukazuju na rast broja izdanih računa za četiri posto, a njihove vrijednost između 12 i 13 posto.

 Izvor: HINA/Vlada