Uz 150 godina tjelesnog odgoja u Hrvatskoj: Naša su djeca među najdebljima u Europi

Jedino rješenje je organizirati više tjelovježbenih aktivnosti.Točno 150 godina tjelesni odgoj obavezan je predmet u hrvatskom školskom sustavu. Hrvatski sabor je 1874. izglasao zakon o uvođenju tjelesnog.

VELIKA OBLJETNICA: Ove se godine obilježava 150 godina od uvođenja nastave tjelesnog odgoja (danas TZK) u hrvatski obrazovni sustav. Obljetnica je ovo u kojoj valja ponovno istaknuti važnost redovite tjelesne aktivnosti za sve nas, a pogotovo za školsku populaciju.

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, vodeća hrvatska institucija za obrazovanje kadrova za potrebe nastave TZK, kontinuirano naglašava važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje i kvalitetu života svih generacija. Ova institucija ove godine obilježava 65. godišnjicu, ali i 150 godina od uvođenja obvezne nastave tjelesnog odgoja u hrvatski obrazovni sustav.

Prvi važan trenutak te povod za obilježavanje ove značajne obljetnice zbio se 1874. godine kada je u hrvatskom Saboru donesen zakon o uvođenju obvezne nastave tjelesnog odgoja u hrvatske škole. Iako je zakon predložen još 1848., bio je odgođen zbog političkih prilika. Nepunih godinu dana nakon usvajanja zakona o obveznoj nastavi tjelesnog odgoja u hrvatskim školama, Andrija Hajdinjak piše prvu knjigu o tjelesnom odgoju Tjelovježba u pučkoj školi što predstavlja prvo monografsko izdanje u području kineziologije na hrvatskom jeziku.

ZNAČAJNO MJESTO U DRUŠTVU

- Ovo je jedna vrlo značajna obljetnica. Kroz ovaj dugi period od 150 godina došli smo do trenutka kada kineziologija zauzima zaista značajno mjesto u društvu. Prije svega u odgojno - obrazovnom području ali i generalno. Iznimno smo ponosni na tradiciju, ali isto tako imamo i obvezu prema mladima te ostaloj populaciji da izvršavamo sve ono što to odgojno - obrazovno područje ali i područje kineziologije traži od nas kao od stručnjaka - istaknuo je profesor na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Dario Škegro.

Iznimno značajan doprinos razvoju područja nastave tjelesnog odgoja dao je Franjo Bučar, koji je 1894. organizirao prvi dvogodišnji tečaj za učitelje gimnastike nakon povratka sa školovanja iz Švedske. Ovaj tečaj predstavlja prvi oblik visokoškolskog obrazovanja kadrova za potrebe nastave tjelesnog odgoja u Hrvatskoj

Pred sam početak Drugog svjetskog rata osniva se Viša škola za tjelesni odgoj u Zagrebu te je djelovala svega dvije godine obzirom na ratna zbivanja na našim prostorima. Završetkom Drugog svjetskog rata u Zagrebu se osniva Viša fiskulturna škola koja prestaje s radom već tri godine nakon osnutka te se nakon kraćeg perioda 1952. godine osniva Zavod za fizički odgoj koji djeluje do 1959. godine.

Današnji Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je 1959. godine pod nazivom Visoka škola za fizičku kulturu. Tijekom svoje povijesti fakultet je od akademske 1973./1974. godine nosio naziv Fakultet za fizičku kulturu da bi današnji naziv dobio 2001. godine. U novijoj povijesti 2005. godine visokoškolsko obrazovanje u području kineziologije, a samim time i području kineziološke edukacije, odnosno obrazovanja kadrova za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture prošlo je reformske procese u kojima su svi nastavni planovi i programi prilagođeni i usklađeni s bolonjskim procesom. Važna godina za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje je i 2019. kada Ministarstvo znanosti i obrazovanja donosi je Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Kroz predmetni kurikulum otvorene su brojne mogućnosti za unaprjeđenje kvalitete nastave tjelesne i zdravstvene kulture u hrvatskim školama.

PREVENCIJA U PRVOM PLANU

- Uloga TZK u današnje vrijeme te u budućnosti bit će usmjerena na prevenciju zdravstvenih odobrenja koja su povezana sa nekretanjem. Nažalost danas smo u poziciji kada su naša djeca među najdebljima u Europi. Ono što je dobro je da se kroz sustav obrazovanja počelo pristupati tom problemu, organizirati vise tjelovježbenih aktivnosti ali i davanju sve veće važnosti profesorima tjelesne i zdravstvene kulture u sustavu obrazovanja - istaknuo je dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv.prof.dr.sc. Mario Baić.

Tijekom 2023. i 2024. godine ostvaruju se osobito važni projekti za budućnost nastave TZK. Uvodi se sustavno praćenje tjelesne spremnosti putem e-Dnevnika u hrvatskim školama što predstavlja ogroman iskorak u pedagoškoj praksi. U skladu s navedenim, rezultati učenika vrednuju se prema referentnim vrijednostima koje ukazuju na potencijalni rizik za zdravlje i važan su doprinos u kontekstu prevencije budući potencijalnih oboljenja. Putem korištenih testova dolazi se do predikcije pojedinih oboljenja kod djece i mladih u budućnosti, ali i važnih preporuka za usmjeravanje školske populacije u pojedine sportske ili rekreativne aktivnosti.

Također, nastavlja se s realizacijom eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola u okviru koje vrlo važno mjesto zauzima tjelesna aktivnosti i uključivanje kineziologa u rad s učenicima u razrednoj nastavi. Važno je izdvojiti kako eksperimentalni program predviđa povećanje ukupne tjelesne aktivnosti učenika u osnovnim školama što bi trebalo pozitivno utjecati na prevenciju stanja pretilosti ali i drugih opasnosti koje se kriju iza tjelesne neaktivnosti kao velikog javno-zdravstvenog problema u Republici Hrvatskoj.

Izvor: Kodeks.hr Foto: Hrvatski sportski muzej