EN
HR
Na svečanom 42. Saboru HZSN-a u Zagrebu održanom 17. ožujka 2025. godine dodijeljeno je 11 priznanja, 2 posebna priznanje te 3 nagrade - Novinar godine, nagrada za životno djelo i Nagrada „Milka Babović“.
Posebno priznanje za promociju olimpizma za knjigu „Olimpijska početnica“ (autorica Ana Popovčić, ilustratorica Lara Žigić)
Sportsku publicistiku u 2024. godini obogatilo je izdanje Olimpijske početnice koja se, nakon promocije u nekoliko gradova - pokazala vrlo traženim štivom. Knjiga, objavljena u nakladi Hrvatske olimpijske akademije, na iznimno atraktivan način prezentira ideju olimpizma od antičkih početaka do današnjih dana, s posebnim poglavljem posvećenim olimpizmu kod Hrvata. Autorica tekstualnih sadržaja Ana Popovčić, s ilustratoricom Larom Žigić, na čak 300 stranica zaokružila je bogatstvo sadržaja o olimpijskim vrijednostima, antičkim olimpijskim igrama, modernom olimpijskom pokretu, njegovu osnivaču Pierreu de Coubertinu, ocu hrvatskog olimpizma Franji Bučaru, hrvatskim olimpijskim uspjesima i brojnim drugim zanimljivostima. Na stranicama Olimpijske početnice objavljen je i popis svih hrvatskih osvajača i osvajačica olimpijskih medalja, od legendarne bronce Milana Neralića iz 1900. godine do danas. Atraktivnosti knjige pridonosi i sadržajna interaktivnost koja potiče dječju kreativnost - svaki čitatelj treba je osobno dovršiti kroz kvizove, bojanke, križaljke, premetaljke… Prepoznata kao vrijedan edukativni materijal, Olimpijska početnica je udžbenik s preporukom Ministarstva znanosti i obrazovanja za korištenje u nastavi u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj.
Priznanje za publicistiku za knjigu “Bilo je to najljepše proljeće mog života”: Miroslav Tomašević/Miroslav Par
Knjiga pod naslovom “Bilo je to najljepše proljeće u mom životu” na neki je način dokument vremena, a uz detaljan dokumentaristički prikaz sezone i uz statistički pregled svake utakmice ova publikacija pruža sjećanja i zapise koje je s autorima podijelio i sam Blažević. Ediciju potpisuju autori Miroslav Par i Miroslav Tomašević koji nas na 376 stranica vode kroz nezaboravnu sezonu zagrebačkih Modrih podsjećajući nas da ovdje nije riječ samo o običnom trofeju već o kompletnom ambijentu, o nogometnom festivalu, o Dinamu koji je na proljeće rasplamsao delirij na tribinama. Posebno je poglavlje posvećeno i Dinamovu (ne)priznatom naslovu prvaka 1979. godine, poznatom „slučaju Tomić“, a ova knjiga donosi detaljan prikaz tih zbivanja uz zaključak da „formalni upis još nije dovršen.”
Priznanje za publicistiku za knjigu “Ratni Hajduk”: Jurica Gizdić
Poznato je da je 2024. bilo 80 godina obnove HNK Hajduk na otoku Visu, prve momčadi u Europi obnovljene u Drugom svjetskom antifašističkom ratu. Tim povodom Gizdić je objavio knjigu Ratni Hajduk (hrvatsko i englesko izdanje), u kojoj je uvod napisao predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin. Knjiga je izazvala ogromne pozitivnu komentare, sadrži obilje dosad rijetko viđenih fotografija i dokumenata te je svojevrsni spomenik baštini najvećeg dalmatinskog kluba.
Priznanje za novinsku priču: Slaven Alfirević (Slobodna Dalmacija)
Za njega se može reći da je došao rano, radio tiho i ušao u legendu. Slaven Alfirević, svježi umirovljenik Slobodne Dalmacije, desetljećima je bio zaštitni znak sportske rubrike, kopač vijesti i raznih svakodnevnih priloga iz Hajdukova rudnika. A onda vlastitim primjerom potvrdio vječnu maksimu: jednom novinar, zauvijek novinar. Serijom prošlogodišnjih reportaža sročenih u ljudsku priču pokazao je kako se to radi – neugasivim talentom, zanatskom savršenošću, atraktivnošću za uzor te aktualnošću koja intrigira. Storije o dinastiji karizmatskog Tita Kirigina, o zavjetu s posljednje večere Tončija Gabrića, svim upitnicima i uskličnicima koji još prate „bilog” bjegunca Slavišu Žungula naslanjaju se na originalno štivo o velikom Mati Parlovu kao i na temu kojom Biserka Petrović objašnjava zašto su Aco i Dražen šibenski parket zamijenili zagrebačkim, a ne splitskim... Da današnji Hajduk ima 'igrače' poput Slavena, toliko željena titula bila bi zasigurno - neizbježna.
Priznanje za komentar: Branko Tabak (Basketball.hr)
Košarkaški portal Basketball.hr jedini je nacionalni medij sa sjedištem u Zadru. U medijskom prostoru Basketball.hr je od svibnja 2017. te se u kratkom vremenu isprofilirao u središnje mjesto okupljanja košarkaških zaljubljenika i svih onih kojima je košarka profesija, hobi, ljubav i strast. I to je, unatoč svim izazovima, ostao do danas. Već gotovo osam godina portal aktivno prati događanja u muškoj i ženskoj košarci, amaterskim i veteranskim ligama, regionalnim i drugim natjecanjima, kao i košarku u kolicima i 3x3. Poseban naglasak stavljen je na mlađe uzraste i podršku košarkaškoj struci, a aktivno se prate i karijere hrvatskih igrača u inozemstvu. Od niza autorskih tekstova, prošle se godine istaknuo komentar urednika Branka Tabaka o nestašnom dečku hrvatske košarke, osebujnom Luki Božiću. Riječ je o dvostrukom MVP-u ABA lige koji je bio godinama osporavan, ali se ipak prometnuo u jednog od najboljih hrvatskih košarkaša koji je Zadru dvije godine zaredom donio naslov prvaka Hrvatske. Profesionalni ga je put nakon prošle sezone odveo u Španjolsku, a na velika vrata vratio se i u hrvatsku košarkašku reprezentaciju, gdje mu je po kvaliteti i mjesto.
Priznanje za intervju: Damir Mrvec (Večernji list)
Damir Mrvec, 59-godišnji reporter i istinski globetrotter Večernjeg lista, rekorder je po broju objavljenih tekstova o gotovo svim sportskim disciplinama, njihovim akterima, procesima, šampionima i tragičarima. Njegov broj mobitela je uvijek na raspolaganju olimpijskim prvacima i najrekreativnijim amaterima. Ove godine vrijedna Večernjakova pčela radilica slavi 40 godina karijere. Odnedavno ne propušta Mundijal prijateljstva u crnogorskom Ulcinju gdje se okuplja gotovo sva sportska krema nekadašnje zajedničke države, ali i prve violine danas samostalnih država. Jesenas je među brojnim sugovornicima, romantičnim i manje romantičnim temama, zabljesnuo razgovor kad je s druge strane mikrofona sjeo legendarni slovenski košarkaš Ivo Daneu, koji mu se potpuno otvorio i otkrio mnoge događaje iz svog života i karijere za koje je dosad šira javnost malo znala.
Priznanje za rad na društvenim mrežama: Ivan Forjan (Nova TV)
Sportska redakcija Dnevnika Nove TV prva je sportska redakcija u Hrvatskoj koja je samostalno pokrenula vlastiti Instagram kanal. Profil u proteklih godinu dana redovito angažira na desetke tisuća korisnika te im nudi sadržaj koji sportska redakcija donosi u svom programu. Objavljuje fotografije sa snimanja, videa, reelse, storyje, nudi gledateljima pogled iznutra i pokušava im približiti način, dinamiku i principe po kojima funkcionira. Najavljuje ekskluzivne priče i gledateljima pruža uvid u ono što će gledati u sportskim minutama Dnevnika. Također, putem Instagrama može ih se bolje upoznati kao osobe i profesionalce te se na taj način još bolje povezati s pričama koje donose. Instagram profil Nove TV primjer je digitalno integrirane redakcije i kao takav korak je naprijed u što većoj i široj dostupnosti sadržaja koji se nudi gledateljima. Za vođenje profila, sadržaj i kreativne ideje zadužen je novinar redakcije Nove TV - Ivan Forjan.
Priznanje za TV reportažu: Edin Mahmuljin (HRT)
Edin Mahmuljin je u prvom licu i na osebujan reporterski način ispričao priču o hrvatskom paraolimpijcu Toniju Bošnjakoviću, o njegovoj sportskoj borbi, ali i istovremenoj životnoj borbi za uključivanje sina s poteškoćama u razvoju u bavljenje sportom. Reportaža je emitirana na Božić u Dnevniku Hrvatske televizije i izazvala je pozitivne reakcije javnosti na priču o sportskoj hrabrosti i humanosti i s porukom kako tjelesni nedostaci nisu prepreka za bavljenje sportom. Mahmuljin je dugogodišnji reporter Hrvatske radiotelevizije koji je prošao mnoge terene, ali i dalje zna napraviti priloge koji se izdvajaju iz prosjeka i imaju jak autorski pečat.
Priznanje za TV novinarstvo: Valentina Miletić (MAX Sport)
Valentina Miletić priključila se ekipi Hrvatske nogometne televizije prije pet godina kao vanjska suradnica. Prošla je put od najjednostavnijih novinarskih zadataka, preko realizacije javljanja uživo, do samostalnog uređivanja i vođenja složenih emisija. Ukidanjem HNTV-a, Valentina postaje stalna djelatnica MAXsport televizije, specijalizirana za praćenje hrvatskog i europskog nogometa. Postala je već prepoznatljivo zaštitno lice MAXsporta svojim javljanjima uživo uoči i nakon najvećih utakmica, a sada već drugu sezonu samostalno uređuje i vodi emisiju “Vikend vatrenih”. Valja naglasiti da Valentina tečno govori nekoliko jezika, između ostalih i talijanski i u ovom trenutku hrvatskog nogometa ima priliku suvereno voditi razgovore sa sve većom kolonijom talijanskih trenera u SSHNL-u. Sve zadatke Valentina je odradila iznimno profesionalno i uspješno. Njezini se razgovori citiraju u medijima, pa i ovo priznanje dolazi u prave ruke.
Priznanje za suradnju s medijima: Barbara Matić (judo)
Već godinama najbolja hrvatska sportašica i jedna od najboljih svjetskih džudašica Barbara Matić iskazala je iznimno poštovanje i gotovo nestvaran suradnički odnos prema predstavnicima medija i u trenucima najveće sportske slave. U trofejnoj karijeri dva puta je bila svjetska prvakinja te jednom treća na svijetu, a prošle je godine europskim i olimpijskim zlatom kompletirala fascinantnu kolekciju medalja. Svaki put kad se uspinjala na pobjednička postolja, ali i kada su postolja izostajala, Barbara je bila na raspolaganju medijima, dijeleći s njima trenutke neizmjerne sreće i ushita ili pak razočaranosti. Kolege-novinari svjedoče da su za - inače, rijetke - njezine neodgovorene telefonske pozive, dobivali poruku: „Javim se čim budem u mogućnosti“. Upravo u vrijeme najvećeg uspjeha u karijeri, osvajanja olimpijskog zlata u Parizu, Barbara Matić je i nakon službenog davanja izjava u mix-zoni, hrvatskim novinarima posvetila gotovo sat vremena za dodatna pitanja, ali i zajedničko fotografiranje u podnožju Eiffelova tornja. Novinari su je u anketi Sportskih novosti gotovo jednodušno izabrali za najbolju sportašicu godine, novinari je biraju i za dobitnicu HZSN-ova priznanja za suradnju s medijima, uz malu zamolbu: Barbi, samo ostani takva - i najbolja u svom sportu, i uvijek dostupna za medije!
Priznanje za fotografiju: Slobodan Kadić (Total Croatia News)
Slobodan Kadić rođen je 21. listopada 1973. u Našicama. Od studentskih dana radi kao novinar i fotoreporter za Glas Slavonije, Večernji list, Slavonski dom, Kroniku požeško-Slavonsku te za različite internetske portale. Iako je radio u svim područjima novinarstva, najdraže su mu teme sport i turizam, a vječna ljubav je fotografija, što je rezultiralo dvjema samostalnim izložbama. Dugogodišnji je kolumnist Glasa Slavonije s jednim od najčitanijih kolumni Putničke svaštarije (Vodič za putnike), koji se kontinuirano objavljuje od 25. siječnja 2017. godine, te suradnik portala Total Croatia News i HIA-e, news portala za Hrvate u dijaspori. Izvijestio je i fotografirao OI u Ateni, Tokiju i lani u Parizu te još nekoliko važnih sportskih manifestacija, a kao novinar s kovčegom uvijek je spreman otputovati te pismom i slikom zabilježiti događaje od posebne vrijednosti za Hrvatsku i Hrvate.
Nagrada novinar godine: Dražen Brajdić (Večernji list)
Dražen Brajdić je bard hrvatskog sportskog novinarstva, jedan od "mohikanaca", čija karijera traje jako dugo i uvijek je bila plodonosna. Teško je i nabrojati sport koji Brajdić nije popratio, kao što nije moguć svaki iole značajniji sportski događaj u Hrvatskoj, ali i šire, na kojemu nije bio bio Dražen sa svojim neizostavnim blokićem. Brajdić je prošle godine u Parizu pratio Olimpijske igre, te će ostati upamćen po nizu tekstova s Igara, u kojima opširno, fenomenološki ispravno i uvijek s razumijevanjem za sportaša opisuje nastupe hrvatskih sportaša na najvećem sportskom događaju. Većinski je autor materijala u najnovijoj knjizi o Draženu Petroviću a i sam je proveo ankete za najboljeg košarkaša i vaterpolista godine što je podrazumijevalo 16 zanimljivih intervjua s velikanima ova dva sporta. Dugogodišnji je kroničar zbivanja u hrvatskoj i svjetskoj košarci pa tako i u NBA ligi te je izvještavao s 20. NBA All-Star Weekenda. Odličan je poznavatelj borilačkih sportova, prati i veslanje, a diploma s Kineziološkog fakulteta daje mu prednost u poimanju fenomenologije sporta odnosno kondicijske pripreme i psihologije sporta. Izvještavao je s devet olimpijskih igara, kao i s brojnih svjetskih i europskih prvenstava u košarci i borilačkim sportovima.
Nagrada za životno djelo: Ante Drpić (Tanjug/Hina)
Tijekom više od 40 godina novinarskog djelovanja Ante Drpić ostavio je dubok trag u hrvatskom sportskom novinarstvu, ali i u hrvatskom olimpizmu. O tome rječito govori i njegov životopis.
Rođen je 14. listopada 1955. u Pučišćima na Braču. Završio je srednju medicinsku školu u Splitu te diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1975. pa sve do 1991. bio je zagrebački dopisnik Slobodne Dalmacije, a od 1981. profesionalni je novinar Tanjuga. Od 1991. pa do umirovljenja 2021. radio je u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA), u kojoj je utemeljio sportsku redakciju. Izvještavao je sa Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu i ljetnih u Los Angelesu 1984. godine te s Igara u Atlanti 1996. i Sydneyju 2000. na kojima je obnašao dužnost press atašea Hrvatskog olimpijskog odbora. U desetogodišnjem razdoblju, od 1993. do 2003., Drpić je bio glavni tajnik Hrvatskog zbora sportskih novinara, a od 1995. do 2003. predstavljao je novinarsku udrugu u Hrvatskom olimpijskom odboru. Bio je urednik Olimpijskih vijesti, tjednog pregleda najzanimljivijih događaja iz HOO-a i Međunarodnog olimpijskog odbora te je kao urednik ili član uredničkog kolegija sudjelovao u izradi brojnih publikacija HOO-a. U rujnu 1999. kao jedan od glavnih inicijatora pokrenuo je časopis Hrvatskog olimpijskog odbora - Olimp - te je kao glavni urednik kroz iduća dva desetljeća njegova izlaženja potpisao 70 brojeva. Prije odlasku u mirovinu ostavio je iza sebe kompaktnu sportsku redakciju HINA-e, s brojnim iskusnim novinarima, kao i dobro etabliran časopis Olimp.
Nagrada Milka Babović: Katarina Blažević (Novi list)
Katarina Blažević sportska je novinarka Novog lista, specijalizirana za košarku i
odbojku, a u redakciju riječke dnevne novine stigla je prije gotovo šest godina, još kao studentica. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Osim košarke i odbojke, prati i druge sportove u svom gradu i na Kvarneru, a posebno voli raditi intervjue i priče s najboljim sportašicama i sportašima. U prošloj godini zapažen joj je bio razgovor s odbojkašicom Sanjom Popović, s kojom je osim osvrta na bogatu igračku karijeru razgovarala i o izazovima za profesionalne sportašice koje žele stvoriti obitelj. Također, zapažen je bio i intervju s odbojkašicom i košarkašicom iz SAD-a, sestrama Pullins, koje trenutačno igraju za riječke klubove, a s kojima je razgovarala o motivima dolaska američkih sportašica u Hrvatsku i njihovoj prilagodbi i životu na drugom kontinentu. U ovim radovima, kao i općenito u svojem praćenju ženskih sportskih klubova i reprezentacija, Katarina Blažević nastoji ponajprije promovirati ženski sport, ali i senzibilizirati javnost za određene probleme s kojima se žene u sportu susreću.
