EN
HR
Posjet KAŠ-a Muzeju planinarstva i ekspedicionizma u obnovljenoj Vili Anzić na Borlinu nije samo susret s vrijednom zbirkom planinarske i alpinističke opreme, fotografija i dokumenata. To je susret s dijelom karlovačke povijesti koja seže puno dalje od planinarskih staza i osvojenih vrhova.
To je priča o ljudima koji su istraživali, putovali, pomicali granice i svojim djelovanjem stvarali ono što danas s pravom možemo nazvati karlovačkim istraživačkim duhom.
Mladen Kuka – čovjek koji je desetljećima čuvao ovu priču
A kada govorimo o Muzeju planinarstva i ekspedicionizma u Vili Anzić, jedno ime nemoguće je zaobići – Mladen Kuka. Bez njegova višedesetljetnog entuzijazma, upornosti i istraživačkog rada teško bi danas postojala zbirka kakvu smo imali priliku vidjeti. Kuka je bio jedan od prvih karlovačkih planinara, osnivač CEIK-a „Braća Seljan“, ali i neumorni istraživač povijesti planinarstva, ekspedicionizma, alpinizma i speleologije. Desetljećima je prikupljao predmete, fotografije, dokumente i svjedočanstva o ljudima i događajima koji su obilježili karlovačko planinarstvo. Istodobno je sustavno istraživao lik i djelo braće Seljan, a kroz ekspedicije „Tragom braće Seljan“ u Africi i Južnoj Americi njihovu je priču ponovno povezao s prostorima kojima su nekoć prolazili karlovački istraživači.
Upravo je u tome posebnost njegova rada. Nije se zadovoljio čuvanjem uspomena, nego je desetljećima tragao za njima, odlazio na mjesta na kojima su boravili Seljani, razgovarao s ljudima, prikupljao dokumente i predmete te od svega toga stvarao zbirku koja danas svjedoči o gotovo cijelom jednom stoljeću karlovačkog istraživačkog i planinarskog duha. Može se slobodno reći da je u Karlovcu uspio pokrenuti i napraviti nešto što prije njega nije postojalo – okupiti na jednom mjestu materijalnu i dokumentarnu baštinu karlovačkog i hrvatskog planinarstva, alpinizma i ekspedicionizma te je povezati s pričom o braći Seljan.
Od braće Seljan do karlovačkih planinara
U tom je kontekstu teško ne prisjetiti se Mirka i Stjepana Seljana, najpoznatijih karlovačkih istraživača, čija su putovanja po Africi i Južnoj Americi ostavila trag daleko izvan njihova rodnog grada. Njihove ekspedicije, putopisi i istraživanja danas možemo promatrati i kao svojevrsne prethodnike suvremenog ekspedicionizma. Želja za nepoznatim, suočavanje s prirodom i terenom, fizički napor i potreba da se vidi ono što dotad nije viđeno povezuju njihovo vrijeme s onim što će se kasnije razvijati kroz karlovačko planinarstvo, alpinizam i ekspedicionizam. Upravo tu poveznicu Vila Anzić danas vrlo jasno pokazuje. U prostoru koji je Grad Karlovac obnovio i prilagodio suvremenim potrebama smještena je zbirka koja je nastajala desetljećima, a njezin najveći dio rezultat je upravo Kukina rada i rada ljudi okupljenih oko CEIK-a „Braća Seljan“.
Obnovom Vile Anzić ta je zbirka napokon dobila prostor kakav svojim značenjem zaslužuje. No još je važnije što je Karlovac dobio mjesto na kojem se može ispričati jedna od svojih autentičnih priča. Ovdje nije riječ samo o staroj opremi, fotografijama i dokumentima. Svaki od tih predmeta govori o ljudima koji su bili spremni krenuti u planinu, u stijenu, u špilju ili prema nepoznatom kontinentu. Zbog toga ovaj prostor nije zanimljiv samo planinarima. On govori o avanturi, istraživanju, znatiželji i potrebi čovjeka da upozna ono što se nalazi iza sljedećeg horizonta. Muzej na Vili Anzić tako može postati puno više od mjesta na kojem će se čuvati vrijedna zbirka. Uz stručnu obradu građe, predavanja, izložbe, edukacije i druge sadržaje, može postati jedno od važnijih mjesta karlovačke kulturne i turističke ponude.
A gdje je u toj priči karlovački sport?
Tu se prirodno otvara i jedna šira tema. Karlovac se posljednjih godina sve više profilira kroz nekoliko snažnih priča. Aquatika je postala prepoznatljivo mjesto posvećeno rijekama i slatkovodnom svijetu, Nikola Tesla Experience Center otvorio je novu mogućnost predstavljanja Tesline povezanosti s Karlovcem, Tehnički muzej inženjerstva Jugoturbine čuva važan dio industrijske povijesti, a Muzeji grada Karlovca predstavljaju brojne slojeve prošlosti grada. Vila Anzić toj priči dodaje planinarstvo, alpinizam, ekspedicionizam i istraživače.
No kada se sve to pogleda zajedno, nameće se jednostavno pitanje: gdje je u toj priči karlovački sport? Karlovac ima dugu i bogatu sportsku povijest, brojne klubove, sportaše, trenere i događaje koji su obilježili život grada. Generacije Karlovčana odrastale su uz nogomet, rukomet, atletiku, veslanje, tenis, gimnastiku, borilačke sportove, biciklizam, planinarstvo i brojne druge sportove. Neki su karlovački sportaši i klubovi ostvarili rezultate koji odavno nadilaze lokalne okvire. Ipak, ta je baština još uvijek uglavnom rasuta po klubovima, privatnim zbirkama, arhivima i sjećanjima pojedinaca.
Zato ideju o osnivanju Muzeja karlovačkog sporta vrijedi ponovno ozbiljno otvoriti. Ne kao još jedan prostor u kojem bi se samo izložile stare medalje, fotografije i dresovi, nego kao suvremeno mjesto koje bi pričalo priču o ljudima, klubovima, natjecanjima i generacijama koje su stvarale karlovački sport. Mjesto gdje bi se čuvala sportska dokumentacija koja svakim desetljećem postaje sve vrjednija, ali i prostor za izložbe, razgovore sa sportašima, promocije, edukacije i susrete generacija.
Od Vile Anzić do Muzeja karlovačkog sporta
Upravo bi Vila Anzić mogla biti jedan od temelja takve šire priče. Kukina zbirka pokazuje koliko se vrijedne sportske i istraživačke baštine može sačuvati kada joj se čovjek posveti desetljećima. Sada je na institucijama da takvom entuzijazmu daju stručnu i trajnu podršku.
Muzej karlovačkog sporta tu bi priču proširio na cijeli grad. A kada bi se povezao s Aquatikom, Nikola Tesla Experience Centerom, Tehničkim muzejom inženjerstva Jugoturbine, Muzejima grada Karlovca i drugim karlovačkim sadržajima, dobili bismo zanimljivu mrežu mjesta koja bi zajedno pričala puno širu priču o Karlovcu. Posjetitelj koji dođe u naš grad tada ne bi samo vidio četiri rijeke, Zvijezdu, parkove i povijesne građevine. Upoznao bi i ljude koji su Karlovac desetljećima činili posebnim – istraživače, planinare, ekspedicioniste, inženjere, sportaše i sportske entuzijaste. To bi bila i turistička priča, ali prije svega priča o identitetu grada.
Baština koja ne smije ostati samo u sjećanjima
Vila Anzić pokazuje koliko vrijedi kada se desetljećima sustavno čuva ono što bi inače moglo nestati iz kolektivnog sjećanja. Kuka nije samo prikupljao predmete. Istraživao je ljude i događaje, razgovarao sa svjedocima, tragao za dokumentima i fotografijama te od svega toga stvarao zbirku koja danas govori o generacijama karlovačkih planinara, alpinista i ekspedicionista. Upravo zato njegov rad može biti i dobar putokaz za ono što bi trebalo napraviti s karlovačkom sportskom baštinom. A nje ima napretek. U klubovima, privatnim zbirkama i obiteljskim arhivima još uvijek se čuvaju medalje, pehari, dresovi, rekviziti, fotografije, novinski tekstovi i dokumenti, ali i sjećanja ljudi koji su desetljećima stvarali karlovački sport. Dio toga već je nepovratno izgubljen, a dio će bez sustavnog prikupljanja i čuvanja s vremenom također nestati.
Zato ideja o Muzeju karlovačkog sporta nije tek nostalgična želja da se sačuvaju stare fotografije i uspomene. To bi mogao biti suvremeni prostor koji bi kroz sport ispričao povijest grada i ljudi koji su ga desetljećima predstavljali. Prostor u kojem bi svoje mjesto pronašli i veliki rezultati i svakodnevni sportski život – od klubova i natjecanja do ljudi koji su svojim entuzijazmom održavali sport živim. U toj bi priči Vila Anzić bila važna poveznica. Braća Seljan predstavljaju karlovački istraživački duh, Dragojla Jarnević pionirski duh penjanja, Mladen Kuka desetljeća istraživanja i čuvanja planinarske i ekspedicionističke baštine, a brojni karlovački sportaši nastavak iste potrebe za izazovom, nadmetanjem i pomicanjem vlastitih granica. To nisu nepovezane priče. To su različita lica istoga grada.
Karlovac je već pokazao da zna prepoznati i predstaviti svoje posebnosti. Uz Aquatiku, Nikola Tesla Experience Center, Tehnički muzej inženjerstva Jugoturbine i Muzeje grada Karlovca, Vila Anzić može biti još jedna važna točka te mreže. A Muzej karlovačkog sporta njezin bi prirodan nastavak – mjesto koje bi sačuvalo ono što su generacije sportaša stvarale i omogućilo da njihove priče upoznaju i oni koji tek dolaze.
Karlovac nije samo grad četiri rijeke ili osam obala. On je i grad istraživača, planinara, ekspedicionista i sportaša – ljudi koji su uvijek bili spremni krenuti dalje, popeti se više i pokušati dosegnuti nešto što se činilo nedostižnim. Vila Anzić danas čuva jedan važan dio tog duha. Možda je vrijeme da Karlovac napravi sljedeći korak i počne ozbiljno graditi mjesto na kojem će biti sačuvana i ispričana povijest njegova sporta.
KAŠ, Karlovac / M. Bakić Foto: F. Granić
